[ M.M.Lj. ]

PUBLIKACIJA

Mržnja sa kojom se suočavaju LGBTI osobe i dalje problem

Publikacija „Pregled slučajeva govora mržnje i zločina iz mržnje usmjerenih protiv LGBTI zajednice” koju predstavlja LGBT Forum Progres ukazuje na to da stopa mržnje sa kojom se suočavaju LGBTI osobe ne prestaje da bude ozbiljan problem u našem društvu. Oni su ptoblematizovali to što se njihove prijave procesuiraju po Zakonu o javnom redu i miru, te u tom smislu Sud za prekršaje podnosioca prijave smatra oštećenim, a ne cijelu zajednicu.

Publikacija predstavlja pregled dijela slučajeva iz 2022. godine u kojoj je LGBT Forum Progres podnio više od 200 prijava za govor mržnje na društvenim mrežama.

“Podaci i slučajevi prikazani u ovoj publikaciji iznova potvrđuju i prikazuju neophodnost kontinuiranog rada na jačanju svijesti crnogorskih građana i građanki o razumijevanju koncepta govora mržnje, odnosno razlike između diskriminatornog govora i iskazivanja ličnog mišljenja u javnom prostoru, sa posebnim akcentom na komunikaciju koja se vodi putem interneta”, navodi se u soapštenju. .

Kao jedina organizacija civilnog društva koja se na ovaj način bavi sistematskim monitoringom i prijavljivanjem govora mržnje u našoj državi, iznova ukazuju na izuzetno ozbiljan problem govora mržnje usmjerenog prema LGBTI osobama u Crnoj Gori i odsustvo adekvatnih mehanizama sistemske zaštite za LGBTI osobe, koje su svakodnevno na meti mržnje, diskriminacije i nasilja.

“Potrebno je problematizovati činjenicu da se naše prijave procesuiraju po Zakonu o javnom redu i miru, te u tom smislu Sud za prekršaje podnosioca prijave smatra oštećenim, a ne cijelu zajednicu. Sličnu praksu je nastavio i Sud za prekršaje u Rožajama i za prekršaje iz čl. 24a st. 4. u vezi st. 1. tač. 4., a sve u vezi čl. 9a Zakona o zabrani diskriminacije, iako je govor mržnje i svaki oblik izražavanja ideja, svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili i protiv grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva“, navodi se u saopštenju.

Dakle, kako govor mržnje iz većine prijava nije usmjeren na jednu osobu već na cijelu zajednicu, ostaje nejasno zbog čega sudovi za prekršaje smatraju podnosioca prijave za oštećenog, a ne cijelu zajednicu.

„Dodatno, postavlja se pitanje zašto podnosioci prijave Uprave policije opis činjeničnog stanja vežu za okolnosti iz bića prekršajnih djela, odnosno za Zakon o javnom redu i miru i Zakon o prekršajima, a ne za Zakon o zabrani diskriminacije i člana koji se veže za govor mržnje, te se otvara pitanje zašto sudovi ne vraćaju na doradu i prekvalifikaciju takve predmete i da li je cilj presuda stvaranje nepouzdane statistike kakvu danas imamo? “, kažu iz LGBT Foruma Progress.

Sudeći po statistici sudova i obradi pravosnažnih presuda, u Crnoj Gori ne postoje govor mržnje i diskriminacija usmjereni protiv LGBTI osoba, što, kako su naveli, ne nalazi uporište u stvarnosti, već ih navodi na postojanje pogrešne primjene zakonskih odredbi i tumačenja zakona.

“Imajući sve ovo na umu, potrebno je usmjeriti dodatne napore u pravcu adekvatne edukacije podnosilaca prijava Uprave policije i samih sudija u sudovima za prekršaje, kako bi se osigurala adekvatna zaštita LGBTI osoba i svrsishodna primjena postojećih zakonskih rješenja, koja odgovaraju prekršajnim djelima učinjenim na štetu LGBTI osoba”, navodi se u saopštenju.

Publikacija je kreirana u okviru projekta „Jačanje nacionalnog odgovora na zločine iz mržnje, govor mržnje i diskriminaciju LGBTI osoba“ koji je finansiran od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore. Stavovi izraženi u publikaciji su stavovi autora/ki i ne odražavaju stavove Ministarstva.