[ R.B. ]

ZASTUPLjENOST U PARLAMENTU

CDT: Omogućiti afirmativnu akciju za Rome

Prava manjinskih naroda ne štite se poklanjanjem mandata, već njihovom solidnom i jasnom zakonskom zaštitom, poručili su iz Centra za demokratsku tranzciju (CDT) i naglasili da treba omogućiti afirmativnu akciju za Rome.

Iz CDT-a su kazali da Zakon o izboru odbornika i poslanika (ZOIP) predviđa mjere afirmativne akcije za bolju zastupljenost manjinskih naroda.

Taj zakon, kako su dodali, za izborne liste koje predstavljaju manjinske narode ili nacionalne zajednice omogućava učešće u raspodjeli mandata i ako osvoje manje od tri odsto važećih glasova.

Iz CDT-a su podsjetili da je cenzus za manjinske liste 0,7 odsto, kao i da je za predstavnike hrvatskog naroda omogućeno da najuspješnija lista koja osvoji najmanje 0,35 odsto važećih glasova osvoji jedan mandat.

“Na taj način omogućeno je da predstavnici hrvatskog naroda budu izabrani u parlament pod povlašćenim uslovima, i sa posebnim izbornim pragom za koji je procijenjeno da je dostižan u odnosu na veličinu populacije”, kaže se u saopštenju CDT-a.

Navodi se da je problem sa tom odredbom što u Crnoj Gori, prema rezultatima posljednjeg popisa, živi još jedan narod sa približno istim udjelom u ukupnoj populaciji, a koji ne uživa istu privilegiju.

“Radi se, naravno, o Romima, koji prema posljednjem popisu čine 1,01 odsto stanovništva, dok Hrvati čine 0,97 odsto”, kazali su iz CDT-a.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su podsjetili da već više od decenije zagovaraju da se ta odredba proširi i na izborne liste za izbor pripadnika romskog naroda.

Kako su dodali, NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca je krajem 2021. podnijela Skupštini inicijativu za donošenje izmjena i dopuna ZOIP kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice.

“Oni su tražili od Skupštine da se zakonska pravila koja važe za Hrvate primijene i na romsku nacionalnu manjinu”, pojasnili su iz CDT-a.

Iz te NVO su rekli da su se u posljednjem parlamentarnom izbornom ciklusu pojavile kontroverze oko tumačenja pravnih normi za afirmativnu akciju za liste koje predstavljaju Hrvate.

Kako su kazali, jezičkim tumačenjem norme i provjerom njene logičke ispravnosti ne može se zaključiti ništa drugo nego da izborna lista koja predstavlja hrvatski narod dobija jedan “zagarantovani” mandat samo ukoliko osvoji između 0,35 odsto i 0,7 odsto važećih glasova.

“Ukoliko bi lista osvojila preko 0,7 odsto glasova, stekla bi pravo na učešće u raspodjeli mandata sa brojem osvojenih glasova, ali to nije i garancija za dobijanje mandata”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je, nasuprot tome, Državna izborna komisija (DIK) prilično liberalnom interpretacijom, uz zaobilaženje onoga što izričito piše, zauzela stav da najuspješnija lista pripadnika hrvatskog naroda ukoliko usvoji najmanje 0,35 važećih glasova u svakom slučaju stiče pravo na jedan poslanički mandat.

Iz CDT-a su naveli da je DIK takav pristup objasnio kao navodno ciljno tumačenje norme.

Prema njihovim riječima, DIK je pravilno zaključio da princip afirmativne akcije služi da obezbijedi predstavljenost manjinskih grupa.

“Ali je upitno da li je to dovoljno da se zaključi šta je stvarni smisao i cilj norme, naročito ako se ima u vidu da nijesu imali odgovarajuće izvore za istorijsko tumačenje norme, odnosno za analizu uticaja različitih okolnosti u vrijeme donošenja pravne norme i razloga zbog kojih je zakonodavac baš na ovaj način zapisao”, naveli su iz CDT-a.

Oni su kazali da u prilog toj tezi govori i činjenica da se od usvajanja zakona od stručne ali i zainteresovane javnosti ta norma problematizovala, i u neformalnim komunikacijama se ukazivalo na potencijalne probleme koje njena primjena može izazvati u praksi.

“U javnom diskursu su se mogli čuti i komentari da je norma “pogrešna” i “nesretna”, no to nikako ne može biti dovoljan razlog za njeno rastegljivo čitanje”, smatraju u CDT-u.

Iz te NVO su rekli da se zalažu za primjenu afirmativne akcije za manjinske grupe, ali da smatraju da se očuvanje tog principa ne garantuje prikrivanjem problema.

“U predstojećoj izbornoj reformi neophodno je precizirati ovaj član zakona, kako neka druga DIK ne bi jednom zauzela dijametralan stav. Prava manjinskih naroda se, naime, ne štite “darivanjem” mandata, već solidnom i jasnom zakonskom zaštitom njihovih prava”, zaključuje se u saopštenju.