Julijana Žugić, RCG

Sve više mladih sa kardiovaskularnim bolestima, simptomi se ne smiju ignorisati

Učestalost kardiovaskularnih bolesti jako je visoka i u Crnoj Gori, i u svijetu, uprkos tome što postoje brojne mjere prevencije, saopštio je u "Linku" Radija Crne Gore povodom Svjetskog dana srca načelnik Odjeljenja za poremećaje ritma i elektrofiziologiju srca Kliničkog centra Crne Gore doc. dr Mihailo Vukmirović, internista - kardiolog.

,,Posebno zabrinjava što sve više mladih ljudi obolijeva. Ni kod njih, ni kod starijih, simptomi se na vrijeme ne prepoznaju, pa je i stopa mortaliteta visoka. Najčešća tegoba koja upućuje na bolesti srca jeste slabija tolerancija fizičke aktivnosti, odnosno brže zamaranje, osjećaj kratkoga daha, a može se javiti i mukli bol u grudima i to osobito bol koji se ponavlja tokom određenih fizičkih aktivnosti ili u toku emotivnog stresa. Ukoliko bol traje par minuta, to je znak da se javimo svom izabranom ljekaru, koji će pacijenta vjerojatno uputiti kardiologu radi dalje dijagnostike. Jedan od najčešćih razloga zbog čega naši pacijenti posjećuju doktora jeste upravo nepravilnost u radu srca, koja se može manifestovati u vidu preskakanja srca i to pretežno nakon psihofizičkih aktivnosti, u fazi mirovanja, bilo da je riječ o sjedećem ili ležećem položaju", objašnjava dr Vukmirović.

Ukazuje da su ti simptomi uglavnom bezopasni i najčešće su povezani sa pretkomorskim ili komorskim ekstrasistolama ili preskocima u radu srca, koji se, preteẓ̌no samo prate.

,,Nekada simptom može biti i osjećaj treperenja srca. Ako se pojavi kod starije životne populacije, preko 65 godina, ukoliko traje par minuta ili više, može da se posumnja na atrijalnu fibrilaciju. To je jedan od najčešćih uzroka slabljenja srca, moždanog udara, kao i demencije. U slučaju da uobičajenim dijagnostičkim postupcima ne otkrijemo zašto su određene tegobe prisutne, kod takvih pacijenata radimo invazivne dijagnostičke metode.

Riječ je o ugradnji malih uređaja, koji mogu pratiti srčani rad čak i do tri godine, ili pak, možemo raditi invazivno elektrofiziološko ispitivanje, kojim se, poput kateterizacije srca, ispituju struje srca i otkrivaju određene nenormalnosti u samom toku širenja srčanog električnog impulsa.

Ukoliko se otkrije nenormalnost srčanih struja, tada se stiču uslovi da se radi kateter ablacija putem radiofrekventne metode, kada se zagrijavanjem tkiva uklanjaju patološke struje ili se prave barijere u njihovom širenju. U Kliničkom centru, pored kateter ablacije radiofrekventnom strujom, primjenjujemo i krioablaciju, gdje se isporukom krioenergije, odnosno zamrzavanja tkiva preko posebnog balona, takođe može spriječiti prodor patološke struje iz jednog dijela srca u drugi", istakao je dr Vukmirović.

Kaže da planiraju uvođenje najsavremenije kateter ablacije pulsirajućim poljem, gdje se taj supstrat ili polje iz kojeg dolazi aritmija, može modifikovati i samim tim, u značajnoj mjeri, riješava se aritmija. Od dijagnostičkih metoda, u planu je uvođenje intrakardijalnog ultrazvuka, metode kojom se može posmatrati srčani rad u toku procedure, čime se stiču uslovi za maksimalnu bezbjednost, ali i bolju efikasnost kateter ablacije", najavio je dr Vukmirović.

Podsjetio je da u Kliničkom centru ugrađuju i najsavremenije uređaje - pejsmejkere, uključujući i Micru - najmanji pejsmejker na svijetu.

,,Implantiramo i kardioverter defibrilator, kojim se otklanja i najopasniji kompleksni poremećaj srčanog ritma, a primjenjujemo i srčanu resinhronizacionu terapiju za rješavanje životno ugrožavajućih aritmija kojom se može obnoviti srčana snaga. Ukoliko su u pitanju takozvane pretkomorske aritmije ili preskakanja u radu srca, onda se kateter ablacijom može postići visoka stopa izlječenja. Ako je riječ o strukturnom oboljenju srca, ako je u osnovi tahikardija, odnosno aritmija, tu je uspješnost limitirana, ali se ponavljanim procedurama pacijenti u velikoj mjeri mogu osloboditi od ovih aritmija. Od decembra prošle godine, kada smo dobili novu salu, nastojimo da skratimo liste čekanja, da ih smanjimo na neki korektan nivo i to će biti neki naš budući put", obećao je dr Vukmirović.

Faktori rizika za bolesti srca su mnogostruki i na njih utiču svi aspekti našeg životnog stila, istakao je u Linku internista - kardiolog u KCCG dr Milan Popivoda.

,,Stoga i prevencija kardiovaskularnih bolesti, uključujući i aritmije, mora da bude slojevita. Gojaznost, manjak fizičke aktivnosti, pušenje, prekomjerna upotreba alkohola i energetskih pića izazivaju hipertenziju, šećernu bolest, poremećaj nivoa masnoća u krvi, a sve to zajedno, dovodi do toga da imamo veći rizik od oboljevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti. Fizička aktivnost treba da bude redovna i prilagođena uzrastu i zdravstvenom stanju. Dakle, kad god možemo da idemo pješice, preporuka je da to radimo, i da ne koristimo lift. Ukoliko je moguće, da barem tri do pet puta nedjeljno, 30 do 60 minuta, praktikujemo brži hod. Uz to, vaẓ̌ne su i vježbe snage koje treba prilagoditi godinama i zdravstvenom stanju naših pacijenata", savjetovao je dr Popivoda.

Podsjeća da Evropsko udruženje kardiologa preporučuje mediteransku ishranu.

,,Znači, konzumaciju voća, povrća, ribe, kontrolisanu upotrebu mesa, restrikciju suhomesnatih proizvoda i pržene hrane. Važno je da se izbjegavaju slatkiši i tijesta u većoj mjeri, kao i da se vodi računa o unosu alkohola. Posebno treba da izdvojimo hipertenziju kao tihog ubicu, kao najčešće neprepoznat zdravstveni entitet koji dugotrajno djeluje na prebrzo starenje krvnih sudova i povećava rizik od svih kardiovaskularnih bolesti. Dakle, bitno je prepoznati visok krvni pritisak, tragati za njim, ići na preventivne preglede, a kad ga uočimo, definisati u kojoj mjeri je prisutan, u kojim okolnostima i pristupiti njegovom pravilnom i kontinuiranom liječenju. To podrazumijeva ne samo medikamentoznu terapiju, nego i promjenu životnog stila", naveo je dr Popivoda ukazavši i na značaj redovnih pregleda. Zdrave navike znatno smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak i kad postoji genetsko opterećenje, zaključio je dr Popivoda.