Kaj Cajsberg  [ DW ]

12. 10. 2025. 08:40

Slovačka poslije ustavnih izmjena: „Srednji vijek se ne završava“

Nacionalni savjet Slovačke Republike usvojio je 26. septembra 2025. godine veoma tijesnom većinom ustavnu promjenu koja ima dalekosežne posljedice, uključujući i položaj zemlje unutar Evropske unije. „Slovačka Republika priznaje samo dva pola, muški i ženski, koji su biološki određeni“, stoji u tekstu zakona. Usvajanje djece ostaje dozvoljeno samo bračnim parovima, a surogat materinstvo se zabranjuje. Pored toga, „suverenitet Slovačke u kulturnim i etičkim pitanjima“ treba da ima prednost nad pravom EU. Još od 2014. u ustavu stoji da je brak u Slovačkoj moguć samo između muškarca i žene.

Glasanje je prethodno dva puta odlagano – u junu, prije ljetnje pauze, i ponovo 25. septembra. Trostranačka vlada pod vođstvom ljevičarsko-nacionalističkog premijera Roberta Fica nema potrebnih 90 glasova za ustavnu većinu od tri petine, pa se dugo činilo da će izmjena propasti. Posebno je vodeća opoziciona stranka Progresivna Slovačka (Progresívne Slovensko, PS) bojkotovala glasanje. Ipak, na kraju su drugi djelovi opozicije omogućili njegovo usvajanje.

Ustavna većina uz pomoć djelova opozicije

Više poslanika iz Hrišćansko-demokratskog pokreta (Kresťanskodemokratické hnutie, KDH) glasalo je za izmjene zakona, kao i dvojica parlamentaraca iz konzervativne antikorupcijske stranke Pokret Slovačka (Hnutie Slovensko), iako je ta stranka jedan od najžešćih protivnika premijera Fica. Sam Fico je potvrdio da je uoči sjednice parlamenta pozvao nekoliko uticajnih osoba i zamolio ih da „razgovaraju“ sa poslanicima Rastislavom Kratkim i Marekom Krajčijem. Na kraju su upravo njih dvojica bili „jezičak na vagi“.

Kao odgovor na javne kritike zbog promjene mišljenja, koju su mnogi opozicionari doživjeli kao izdaju, Krajči se pozvao na „Božju volju“. U medijima su se odmah pojavile spekulacije da je time možda mislio i na Ficovu volju, koji se u narodu smatra „okorelim komunistom“, koji održava dobre kontakte sa vođama katoličke crkve.

Ubrzo nakon parlamentarne odluke u Bratislavi, Katarina Tuke Jaremova, predstavnica Evropske komisije u Slovačkoj, izrazila je žaljenje što usvojena ustavna promjena nije uzela u obzir zabrinutost Evropske komisije. Iako regulisanje porodično-pravnih pitanja spada u nadležnost država članica, njihova primjena ne smije ugroziti osnovno načelo prava EU – zabranu diskriminacije. Ali upravo se to sada dešava, kažu kritičari.

Napad na osobe drugačije orjentacije

Za slovačkog glumca, TV zvijezdu i LGBTQ aktivistu Jakuba Petranika, ustavna promjena predstavlja još jedan napad na ljude drugačije orijentacije, sa ciljem da se politički profitira. On ukazuje na razliku između pola i rodnog identiteta, kao i na istraživanja prema kojima mnogi birači sadašnjih vladajućih stranaka imaju niži nivo obrazovanja i zato ne razumiju tu razliku. Petranik je na Instagramu ogorčeno napisao: „Srednji vijek se ne završava.“

Glavni psihijatar Univerzitetske bolnice u Banskoj Bistrici, Mihal Patarak, izrazio je zabrinutost jer se sada sprečava medicinska pomoć transrodnim osobama, koje su takođe građani te države. Njihova tranzicija ne šteti nikome iz hrišćansko-konzervativne grupe, napisao je na Fejsbuku. Naprotiv, to je, prema njemu, „podrška indirektnom unošenju diskriminacije u ustav. Kako rafinirano agresivno!“

Politikolozi Tomaš Kozjak i Radoslav Prohaska upozoravaju na posljedice ukidanja načela prvenstva evropskog prava nad slovačkim. To bi moglo otvoriti put vladi da relativizuje ranije važeće pravne norme. Prema ocjeni Amnesti internešenela, ovo bi moglo dovesti i do kršenja ljudskih prava.

„Danas je crni dan za Slovačku“, izjavio je Rado Sloboda, direktor Amnesti internešenela Slovačka. Ustavna promjena, rekao je, pogoršava položaj već diskriminisanih grupa. „Umjesto napada na građane, država bi trebalo da se pozabavi nedostatkom pravne zaštite za sve porodice, brakom za sve, kao i pravima transrodnih i nebinarnih osoba, uključujući pristup zdravstvenoj zaštiti i zakonsko priznavanje pola“, rekao je Sloboda. On smatra da glasanje pokazuje da je slovačka vlada odlučila da slijedi primjer zemalja poput Mađarske i dodatno oslabi ljudska prava.

Duboko podijeljeno društvo

Uprkos svemu, predsjednik Peter Pelegrini je potpisao zakon, čime je omogućio njegovo stupanje na snagu već 1. novembra. Pelegrini je 2020. osnovao stranku HLAS, koja sebe opisuje kao socijaldemokratsku. Iz predsjedničke kancelarije stiglo je kratko saopštenje koje, ako se pažljivo pročita, izuzetno jasno opisuje stanje slovačkog društva: „U vremenima duboke društvene podele, to je važan signal da postoji jedinstvo oko jednog konkretnog pitanja.“

Dok je moćna Katolička biskupska konferencija pozdravila ustavnu promjenu, organizacije civilnog društva pokrenule su onlajn kampanju protiv nje. Tokom prve nedjelje peticiju je potpisalo svega 5.000 ljudi.

Solidarnost, ali i podsmijeh i mržnja

Pitanja poput prava na usvajanje djece za istopolne parove ili surogat materinstva ni u Slovačkoj nemaju podršku većine, pa ih uglavnom samo pogođeni doživljavaju kao problem. Na društvenim mrežama ima izraza solidarnosti i pokušaja da se javnost senzibilizuje, ali i mnogo podsmijeha i mržnje.

Opozicione snage su podijeljene i trenutno pokušavaju da se oporave od parlamentarnog poraza. Iako se protesti održavaju već mjesecima širom zemlje, oni su prvenstveno usmjereni protiv proruske spoljne politike Ficove vlade.

I prije ustavne izmene, pojedine stranke i građanske inicijative najavljivale su mogućnost generalnog štrajka 17. novembra. Međutim, trenutno nije izvjesno da li će do toga doći, s obzirom na duboku političku podijeljenost. Iako bi taj dan mogao biti pogodan datum za mobilizaciju jer se u Slovačkoj 17. novembar obilježava kao Dan borbe za slobodu i demokratiju. On podsjeća na događaje iz 1989. godine, kada su studentske demonstracije u Bratislavi i Pragu započele „Plišanu revoluciju“, koja je dovela do kraja komunističke vlasti u Čehoslovačkoj i pola godine kasnije do prvih slobodnih izbora u zemlji.