An.B. [ RSE ]

Svjetska banka: U Crnoj Gori inflacija jača od očekivane

Ekonomski rast u državama Zapadnog Balkana tokom 2025. usporava, a projekcije su da će se takav trend zadržati do kraja godine, objavila je Svjetska banka u svom novom redovnom ekonomskom izvještaju.

Svjetska banka predviđa da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja ove godine usporiti na 3,0 odsto u prosjeku za sve države Zapadnog Balkana. U 2024. taj procenat je bio 3,6.

Globalne prilike u kombinaciji sa "pojačanim domaćim pritiscima u nekoliko država" doprinijele su ovakvom padu.

Najveći pad u ekonomskom rastu u odnosu na 2024. godinu predviđa se za Srbiju – za 1,1 procentni poen do kraja 2025. godine.

Pojedine države, poput Sjeverne Makedonije, zabilježiće blagi rast u odnosu na prethodnu godinu.

Svjetska banka u svom izvještaju navodi da bi umjereni oporavak evrozone trebalo da doprinese i rastu na Zapadnom Balkanu, i to kroz podsticanje investicija i izvoza. Potpuni oporavak očekuje se tek 2027. godine, procjene su Svjetske banke.

U Crnoj Gori inflacija jača od očekivane

Jača fiskalna disciplina i napredak u reformama su ključni za ekonomski rast Crne Gore, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Iako u odnosu na prošlu godinu Crna Gora bilježi čak i blagi ekonomski rast, ova država je u odnosu na 2023. vrtoglavo oborila realni rast svog BDP-a. Rast Crne Gore se usporava nakon snažnog postpandemijskog oporavka, navodi se u izvještaju.

Tokom 2025. inflacija je bila veća nego što se očekivalo. Paralelno s tim, suočava se i sa velikim otplatama duga.

"Ova mala, otvorena i evroizovana ekonomija ostaje veoma ranjiva na spoljne uticaje, a veliko oslanjanje na turizam dodatno povećava tu ranjivost."

Svjetska banka navodi da pristupanje EU ostaje glavni pokretač reformi i dugoročnog razvoja Crne Gore.

Manje strane investicije doprinijele padu u Srbiji

Privredni rast Srbije će, prema projekcijama, biti 2,8 odsto u 2025. godini, što je znatno manje u odnosu na 2024, kada je bio 3,9 procenata.

Nakon dobrih rezultata u 2024, privreda je izgubila zamajac, navode u Svjetskoj banci.

"Rast je usporen, uglavnom zbog nižeg priliva stranih direktnih investicija i neizvjesnosti na svjetskim tržištima", navodi Svjetska banka.

Dodaje se da je rast usporen "zbog naglog pada građevinskih aktivnosti i slabijeg rezultata poljoprivrede, na koje su uticale negativne vremenske prilike". Očekuje se da će Srbija u narednih nekoliko godina imati privredni rast, ali da mora biti svjesna potencijalnih rizika.

Među rizicima se navodi trošenje novca iz budžeta na problematična državna preduzeća, slabiji izvoz, kao i uticaj ekstremnih vremenskih prilika na poljoprivredu i infrastrukturu.

Usporila i ekonomija Kosova

Sa 4,4 odsto rasta u 2024, Kosovo će, prema projekciji Svjetske banke, do kraja ove godine usporiti rast na 3,8 odsto.

Uprkos tome, u poređenju sa drugim državama Zapadnog Balkana, Kosovo ima dobru stopu rasta u 2025. godini. Svjetska banka konstatuje da je Kosovo od sticanja nezavisnosti ostvarilo značajan napredak u socio-ekonomskom razvoju.

U periodu od 2013. do 2023. godine, ekonomija je u prosjeku godišnje imala rast od 4,3 odsto, čime je dohodak po glavi stanovnika uvećan za više od 50 procenata, a siromaštvo se značajno smanjilo.

Ipak, Svjetska banka konstatuje da je, uprkos tome, dohodak po glavi stanovnika i dalje svega 15 odsto prosjeka Evropske unije te da rast nije uspio da obezbijedi dovoljno radnih mjesta.

BiH: Nezaposlenost, cijene i reforme

Rast BDP-a u Bosni i Hercegovini (BiH) usporio je u prvom kvartalu 2025. godine i to zbog slabije industrijske proizvodnje, naročito u sektoru prerađivačke industrije.

Skuplja hrana dovela je do inflacije od 3,4 odsto u junu, dok je povećanje minimalne plate pružilo određeno olakšanje osobama s nižim prihodima. Svjetska banka smatra da je prosječan rast u BiH doveo do ograničenog napretka u smanjenju siromaštva.

"Ekonomska ranjivost i dalje postoji, pri čemu 40 odsto odraslih navodi da ne bi mogli da pokriju troškove duže od mjesec dana ako bi izgubili glavni izvor prihoda", navodi se u izvještaju, uz zaključak da je povećanje minimalne zarade pružilo određeno olakšanje ljudima sa nižim prihodima.

Ključni izazovi su, navodi se, ubrzanje reformi, poboljšanje poslovnog ambijenta i jačanje inkluzije na tržištu rada, naročito za ranjive grupe.

Sjevernu Makedoniju očekuje rast

Sjeverna Makedonija izdvaja se među državama Zapadnog Balkana jer u 2025, prema projekcijama, neće zabilježiti kočenja u ekonomskom rastu.

Svjetska banka očekuje da će se ekonomski rast Sjeverne Makedonije ubrzati na 3,1 odsto u 2025. godini, uz razvoj investicija i izvoza.

Stanje na tržištu rada se poboljšava i prati rast proizvodnje tokom prve polovine 2025, konstatuje se u izvještaju za Sjevernu Makedoniju.

Rizici za ekonomske izglede u ovoj državi su slabo upravljanje javnim investicijama, kao i nastavak iseljavanja stanovništva.

EU put Albanije doprinijeće investicijama

Albanija će do kraja 2025. godine imati projektovani ekonomski rast od 3,7 odsto.

Iako je ovaj procenat niži u odnosu na 2024, Svjetska banka očekuje da će ekonomija Albanije nastaviti da raste. Za to su, podsjeća se, ključne reforme, a prioriteti su fiskalna stabilnost, zelena agenda, bolja socijalna zaštita, digitalizacija i jačanje veza sa regionalnim i tržištima Evropske unije.

Svjetska banka konstatuje da je građevinarstvo podstaklo privredni rast, čime su kompenzovani padovi u poljoprivredi i drugim industrijskim granama.

Zajedničko svima – problemi na tržištu rada

Analiza Svjetske banke o državama Zapadnog Balkana u fokus stavlja probleme u oblasti zapošljavanja.

Zemlje ovog regiona, zaključuje se, suočavaju se sa paradoksima na tržištu rada – sa jedne strane postoji nedostatak radne snage, dok paralelno sa tim postoji i uporno visok procenat nezaposlenosti, više od 10 odsto.

Takođe, navodi se u redovnom godišnjem izvještaju, primjetno je i relativno nisko zapošljavanje među ženama, mladima i starijima.

Radno sposobno stanovništvo se već značajno smanjilo i predviđa se da će opasti za skoro petinu do 2050. godine.