P.R. [ Beta ]

BOREL

"CG zbog sankcija može biti izložena većoj prijetnji od Rusije"

Šef evropske diplomatije Žozep Borel izjavio je u Briselu da održavanje bliskih odnosa sa režimom ruskog predsjednika Vladimira Putina više nije kompatibilno sa evropskim integracijama. Dodao je da su se Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija "u potpunosti uskladile" sa spoljnopolitičkim odlukama Evropske unije (EU) i da zbog toga mogu biti izložene većoj prijetnji od Rusije.

Poslije radnog ručka ministara spoljnih poslova članica EU i ekonomija Zapadnog Balkana, tokom dvodnevnog sastanka Savjeta EU za spoljne poslove, Borel je novinarima rekao da Unija "razumije teškoće" i da "mnogo cijeni" glasanje protiv Rusije u Generalnoj skupštini UN, ali da od kandidata za članstvo i partnera "očekuje da se u potpunosti usklade sa spoljnom politikom".

"Za mene je jasno, i za mnoge od mojih kolega u Savjetu EU za spoljne poslove, da održavanje bliskih odnosa sa Putinovim režimom više nije kompatibilno sa izgradnjom zajedničke budućnosti sa EU. Te dvije stvari u isto vrijeme nijesu kompatibilne", kazao je Borel.

Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku, naveo je i da neutralan stav prema sukobu u Ukrajini predstavlja "lažan koncept".

"Neutralnost u svjetlu rata u Ukrajini je lažan koncept. Jedna zemlja je izvela invaziju na drugu i stavljanje njih u istu ravan znači da nema razlike između napadača i napadnutog. To nije moguće", dodao je.

Borel je rekao da EU pozdravlja "strateške i hrabre izbore" onih partnera koji se u potpunosti usklađuju sa njenom spoljnom politikom i sankcijama Rusiji.

"To nijesu svi, ali su mnogi. Ministri su izrazili jasno očekivanje prema partnerima kao budućim članicama da budu posvećene evropskim vrijednostima i spoljnoj politici EU. Oni koji to još nijesu uradili, a Srbija je jedna od njih, treba što je prije moguće da se usklade i da primijene sankcije", naveo je Borel.

On je rekao da su se Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija "u potpunosti uskladile" sa spoljnopolitičkim odlukama EU i da zbog toga mogu biti izložene većoj prijetnji od Rusije.

Dodao je da se i Bosna i Hercegovina "uskladila sa mjerama" EU prema Rusiji, kao i Kosovo, "iako nije moralo, jer ga nekoliko članica Unije ne priznaje".

Borel je kazao da su šefovi diplomatija članica EU poslali "snažnu poruku" ministrima sa Zapadnog Balkana da je potrebno "više strateškog djelovanja" kad je riječ o reformama i bilateralnim pitanjima.

"Postoji potreba za pomirenjem na Zapadnom Balkanu, kao što postoji potreba da se momentalno otvore pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Dalje odlaganje je neodrživo, jer obje zemlje ispunjavaju sve uslove", naveo je.

Šef evropske diplomatije je rekao i da Kosovo ispunjava sve uslove za viznu liberalizaciju.

Naveo je da je na radnom ručku bilo riječi i o situaciji u BiH i da su predstavnici EU "ponovili posvećenost jedinstvenoj i sjuverenoj državi Bosni i Hercegovini".

"Zanemarivanje sprovođenja reformi i demontaža državnih institucija su inkompatibilni sa evropskom perspektivom", dodao je.

Borel je rekao da su šefovi diplomatija razgovarali i o dijalogu Beograda i Prištine i izrazio nadu da će "prije ljeta" biti održan novi sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija.

"Ministri EU su izrazili uvjerenje da svi prethodni sporazumi (u dijalogu) treba da budu primijenjeni. Iako i Srbija i Kosovo izražavaju posvećenost dijalogu, kada sjednu zajedno, nema napretka. Potrebno je izgraditi povjerenje", kazao je visoki predstavnik EU.

Borel je rekao i da će EU nastaviti da uvodi sankcije Rusiji, ali je izrazio žaljenje što danas nije postignut dogovor o uvođenju šestog paketa restriktivnih mjera Moskvi, koji uključuje zabranu uvoza nafte iz Rusije. Tome se protivi nekoliko zemalja, od kojih Mađarska najčvršće.

"Nažalost, danas nije bilo moguće postići dogovor o finalizaciji šestog paketa sankcija Rusiji", kazao je Borel.

Na pitanje da li je uvjeren da će biti postignut dogovor o uvođenju šestog paketa sankcija Rusiji, Borel je odgovorio "zašto ne".

On je osudio rusku blokadu ukrajinskih luka, navodeći da ona, zbog nemogućnosti izvoza žitarica, ima znatan negativan uticaj na svakodnevni život ljudi u Africi i Aziji.