ZANIMLJIV GOVOR

Erdogan: Bol Balkana je i naš bol

Odlučno preduzimamo korake koji će povećati političku, ekonomsku, trgovinsku i kulturnu saradnju između Turske i balkanskih zemalja, poručio je turski premijer Redžep Tajip Erdogan. Turskı premijer je, u obraćanju na sjednici Udruženja kulture i solidarnosti rumelijskih Turaka u u Istanbulu, kazao da Turska u posljednjih deset godina pokušava da otkloni stogodišnju zanemarenost Balkana.

 "Zamislite Stari most u Mostaru. Zapad je srušio most, a mi smo ga izgradili. Srušili su most na Drini, mi smo ga izgradili. Srušili su džamije, a mi smo izgradili. Zašto? Zato što mi imamo duhovni dug prema njima", rekao je Erdogan.

On je, kako prenosi agencija Anadolija, kazao da je regija Balkana jedno od najljepšh geografskih područja na svijetu, ali, kako je naveo, zbog političkih i etničkih sukoba, ta regija je platila visoku cijenu.

"Svi mi znamo da je bol na Balkanu dubok dovoljno za cijelo čovječanstvo", poručio je turski premijer.

"Naša želja i naši napori jesu ka tom putu, da se nauči lekcija iz događaja na Balkanu i da u toj regiji vlada mir, stabilnost i sigurnost", kazao je Erdogan.

Kao Turska, radimo sve što treba da radimo

On je izrazio nadu turskih vlasti da će u balkanskim zemljama demokratija ojačati i da će doći do ekonomskog razvoja, nakon čega će zemlje regije imati održiv mir, održivo bogatstvo i stabilnost.

"Za to treba da se potrude sve zemlje regije. Ali, postoji i ova istina, da svijet nikad nije gledao na Balkan poput nas. Sada se vode pregovori za članstvo u NATO-u. Ali zemlje Balkana i dalje nisu članice, uprkos svim našim naporima. To je iz razloga što imaju drugačiji pogled na muslimane na Balkanu. Zašto? Zato što sada govore da ne mogu izaći na kraj sa Turskom. A, ako se poveća broj takvih zemalja na dvije, tri, četiri, a znamo da muslimansko stanovništvo na Balkanu nije većinsko, i oni oklijevaju uprkos tome. Ali vjerujem, na ovaj ili onaj način, prije ili kasnije, doći će sve na svoje mjesto. Mi, kao Turska, radimo sve što treba da radimo i nastavićemo", izjavio je Erdogan.

On je podsjetio na problem imena Makedonije kad je riječ o njenom članstvu u NATO-u.

"Pred onima koji ne žele Makedoniju u NATO-u zbog problema sa imenom, jedino je Turska stajala ponosna. Zbog čega pokušavaš uskratiti članstvo ovoj zemlji u NATO-u? Mi smo ih to otvoreno pitali, i grčkog premijera i odgovornog ministra i zvaničnike u raznim drugim zemljama. Govorili smo im da griješe. Ne mogu kažnjavati makedonski narod zbog jedne riječi, zbog jednog imena. Nastavićemo sa tom borbom", kazao je Erdogan.

Turski premijer je takođe istakao da Turska ne gleda na Balkan radi interesa.

"Balkan, sa svim etničkim i vjerskim grupama je dio nas, to su naši susjedi, prijatelji, rođaci i braća. Zato je bol Balkana naša bol. Radost Balkana je naša radost. Balkan je, da tako kažem, ponovo otkriven u Turskoj. Nakon Hladnog rata, digle su se barijere između nas i konačno smo opet blizu jedni drugima. Kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme, otvorili smo vrata bilateralnim susretima i saradnji. Gdje god da odemo na Balkan, u koju god zemlju, sretnemo turske turiste, biznismene, investitore ili članove nevladinih organizacija i ponosni smo na to. Počevši od Istanbula, u svakom turskom gradu primamo našu braću i prijatelje iz balkanskih zemalja. Sa velikom odlučnošću preduzimamo korake koji će povećati političku, ekonomsku, trgovinsku i kulturnu saradnju između Turske i balkanskih zemalja. Više se brinemo o našim djelima, istoriji i Turcima u toj regiji. Koliko god produbimo ove odnose, brže ćemo nadoknaditi izgubljeno vrijeme", rekao je turski premijer Erdogan.

Dok god Turska raste, korist će imati i braća na Balkanu

 On je kazao da građani različitih zemalja na Balkanu treba da se ujedine.

"Mi na Balkanu moramo biti jedno i sa Albancima i Turcima. Podsjećam, i pisac turske himne Mehmet Akif Ersoy je bio Albanac. Ali je napisao himnu gdje je prenio osjećaje Turaka. Kada je napisao himnu, dobio je gromoglasan aplauz u parlamentu, koji je trajao satima. Dokle god Turska raste, postaje bogatija i snažnija, i naša braća na Balkanu će imati velike koristi od toga. Za nas nema razlike između Istanbula, Ankare, Izmira, Burse, Edirnea i Skoplja, Prizrena, Sarajeva, Tirane, Soluna, Kardžalija, Komotinija i Shumena. Mi ne možemo živjeti odvojeno od njih. Ja ne mogu na jednu stranu staviti stvari koje sam doživio u Mostaru, Prištini ili Prizrenu. Ljubav i interesovanje koje su ljudi pokazali prema meni tamo, isto i ja osjećam za njih. Kako gledamo svoje gradove, tako gledamo i na gradove u toj regiji. Kao Turska, djelujemo kroz Tursku agenciju za saradnju i razvoj (TIKA), Institut 'Yunus Emre', privatni sektor tako da smo na usluzi našoj braći u svakom smislu. Pokušavamo djelovati više kroz projekte koji će olakšati život ljudima, zaštiti istorijska djela i vrijednosti", rekao je Redžep Tajip Erdogan.

On je podsjetio da su restaurirani kuća oca Mustafe Kemala Ataturka, Ali Riza Efendije, u Makedoniji, turbe Murat Hudavendigar na Kosovu, Sinan-pašina džamija u Prizrenu i Fatih sultan džamija u Prištini, dodavši da je završen projekat izgradnje džamije u Prištini te da će uskoro početi gradnja.

Erdogan je podsjetio na svoju posjetu prvom predsjedniku Predsjedništva RBiH Aliji Izetbegoviću dok je ležao na samrtnoj postelji.

"On mi je rekao da mi ne možemo niti smijemo biti daleko od ovih zemalja. Rekao mi je kako ne smijemo zanemariti to područje. 'Dolazićete ovdje, gledaćete i interesovaćete se', rekao mi je. Dan poslije dobili smo vijest o njegovoj smrti. Ali njegove riječi su mi bile veliki savjet. Mi ne možemo biti daleko od Rumelije. Ulažemo napore kako bismo ostvarili održiv mir i, što je još važnije, kulturu suživota. Molim vas, sve, Turke, Albance, Bošnjake.. Braćo, mi smo jedno, zajedno i nećemo nikad biti razdvojeni. Nećemo dati priliku onima koji žele posijati sjeme razdvojenosti među nama. Bićemo jedinstveni i veliki", poručio je turski premijer.

Na kraju govora, Erdogan je kazao da čvrsto vjeruje da će, uz podršku svih, ponovno na Balkanu zavladati mir i tolerancija.

Izvor: Agencija Anadolija

Međunaslovi redakcijski