- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
25. 05. 2018.
21:17 >> 22:02
1
U NJEMAČKOJ
Stvaraju se kvartovi za bogate i siromašne
U Njemačkoj je sve prisutniji fenomen tzv. socijalne segregacije, tj. stvaranja gradskih četvrti u kojima žive isključivo bogati ili isključivo siromašni građani, zaključak je Naučnog centra za socijalna istraživanja iz Berlina, prenosi javni servis ARD.
"Studija je pokazala da je između 2004. i 2014. došlo do rasta pojave socijalne segregacije u 80 odsto njemačkih gradova“, rekao je jedan od autora studije Marsel Helbig za ARD.
On i koautorika studije Stefani Jahnen su u 74 njemačkih gradova ispitivali gdje žive osobe koje primaju neki oblik socijalne pomoći. Tako su došli do tzv. segregacijskog indeksa koji pokazuje zastupljenost siromašnijih dijelova društva i koliko njih bi trebalo preseliti u neke druge dijelova grada kako bi socijalna rasprostranjenost bila približno jednaka.
Među gradove sa najvećom tendencijom stvaranja socijalnih geta spadaju Potsdam, Rostok, Šverin, Hale i Vajmer, na istoku Njemačke.
"Ovdje postoji jasna granica: oni koji zarađuju manje ostaju u svojim socijalističkim naseljima na ivici grada, dok dobrostojeći useljavaju u restaurirana gradska jezgra“, objašnjava Helbig.
Ovaj trend se djelimično može uočiti i u Berlinu, gdje su danas skupe i pomodne četvrti poput Prenclauer Berga nekada bila mjesta za siromašnije slojeve stanovništva, dok su oni kojima je to država dopuštala selili u novogradnje sa višim stambenim komforom poput centralnog grijanja.
Drugi razlog je taj što se subvencionirani stanovi nalaze uglavnom u predgrađima koja nisu zanimljiva za privatne ulagače.
Izuzetak od ovog trenda su gradovi poput Drezdena ili Magdeburga koji su u Drugom svjetskom ratu bili skoro uništeni pa tako danas ni nema urbanističke podjele na starogradnju i novogradnju.
Na zapadu zemlje najviši stepen socijalne segregacije zabilježen je u gradovima poput Kelna, Dortmunda ili Esena.
U dijelovima grada sa nižim socijalnim slojem stanovništva povećana je i zastupljenost porodica sa djecom, što negativno utječe na njihov razvoj.
"Iz istraživanja znamo da i dio grada u kojem djeca odrastaju utiče na uspjeh u školi i kasnije u karijeri“, zaključuje Helbig.
Коментари1
Остави коментар