- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
21. 02. 2017.
16:29 >> 16:05
HRA APELUJE
Isplatiti potraživanja i ostalim "Dakićevcima"
Vlada, nakon poravnanja pred Evropskim sudom za ljudska prava sa petoricom radnika fabrike ”Radoje Dakić”, treba da isplati potraživanja i ostalim bivšim zaposlenima kojima je država prekršila ljudska prava, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA).
Iz te NVO su ocijenili da Vlada treba da bez daljeg odlaganja isplati potraživanja i ostalih radnika tog preduzeća, kojima je na isti način, neizvršavanjem sudskih presuda u proteklih deset godina, država prekršila ljudska prava na pravično suđenje i mirno uživanje imovine.
“Takav epilog već godinama zahtijevaju osnovni razlozi pravičnosti i vladavine prava. Najveća je nepopravljiva šteta prema više od 400 radnika koji su u međuvremenu preminuli bez ostvarivanja prava koje im je sud pravosnažno utvrdio”, navodi se u saopštenju.
Evropski sud za ljudska prava je, kako se dodaje, još 2013. godine po istom principu presudio u korist Borislava Mijanovića, utvrdivši da država mora da odgovara za potraživanja prema preduzeću čiji je ona većinski vlasnik, kao što je ”Radoje Dakić”.
U tom predmetu je Crnu Goru pred Evropskim sudom za ljudska prava zastupao sadašnji potpredsjednik Vlade i ministar pravde, Zoran Pažin.
“Imajući u vidu praksu Evropskog suda za ljudska prava u nekoliko predmeta protiv Srbije i drugih država, HRA je još 2011. godine apelovala na Vladu da preuzme dugove prema radnicima svih preduzeća u kojima je država većinski vlasnik, i konkretno radnika „Radoja Dakića“, čije je pravo na zaostale zarade bilo utvrđeno pravosnažnim i izvršnim presudama u junu 2006. godine, i koji od tada čekaju na njihovo izvršenje”, precizirali su iz HRA.
Iz te NVO su podsjetili da je Skupština akcionara „Radoja Dakića“ 2004. godine usvojila izvještaj o poslovanju i završni račun za 2003. godinu, u kojem su konstatovana potraživanja svih zaposlenih u iznosu od 22,62 miliona eura, na ime neisplaćenih zarada za period od 1997. do polovine 2003. godine.
“U skladu s tim, radnici su pokrenuli više parničnih postupaka pred Osnovnim sudom u Podgorici, u kojima je sud donio presude u korist oštećenih radnika “Radoja Dakića“, koje su postale pravosnažne i izvršne u junu 2006. godine. Ukupni broj povjerilaca je oko 1,8 hiljada, jer su preduzeće tužili i penzioneri i radnici kojima je ranije prestao radni odnos”, podsjetili su iz HRA.
Na osnovu pravosnažnih presuda, pokrenut je izvršni postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici, ali su pokušaji da se sprovede izvršenje, na novčanim sredstvima ili prodajom imovine izvršnog dužnika ostali bezuspješni.
“Radi izvršenja pravosnažne presude, a imajući u vidu posebnu odgovornost države kao većinskog vlasnika, radnici su se obraćali gotovo svim nadležnim državnim institucijama i to Zaštitniku ljudskih prava, premijeru, predsjedniku Crne Gore, stranim organizacijama, a godinama svakog mjeseca organizuju protesna okupljanja”, rekli su iz HRA.
Tadašnji premijer Milo Đukanović je 2009. godine, na zahtjev Zaštitnika ljudskih prava o mogućnosti rješavanja problema u „Radoju Dakiću, uputio zvaničan dopis u kojem je rečeno da Vlada nema obavezu da novac poreskih obveznika, čija je namjena precizno planirana, upotrijebi za izmirenje obaveza prema povjeriocima.
“Evropski sud za ljudska prava je u septembru 2013. godine donio presudu u predmetu Mijanović, koji se takođe ticao odgovornosti države za neizvršavanje presude protiv podgoričke fabrike”, naveli su iz HRA.
Evropski sud je tom presudom utvrdio kršenje prava na pravično suđenje i mirno uživanje imovine i konstatovao da, s obzirom na nalaz da država ima odgovornost za dug, ne može kao opravdanje za to neizvršenje da se pozove ni na nedostatak svojih sredstava ni na neimaštinu dužnika.
Коментари0
Остави коментар