U EKOVIZIJI

Kako spasiti Adu Bojanu?

U posljednjih 50 godina, površina između dva rukavca rijeke Bojane manja je 40 hektara, odnosno više od 60 fudbalskih terena, dok se u ovom periodu Velika plaža uvećala za više od 100 hektara. Za ovaj problem, koji je posljednjih godina postao dramatičan, i dalje ne vidimo dugoročno ili trajno rješenje. Sprovode se privremene mjere tokom zime u cilju spašavanja turističke sezone i imovine, dok prirodni trendovi i nesavjesni odnos prema životnoj sredini i ljudski faktor nezaustavljivo pred našim očima “gutaju” ovaj jedinstveni prirodni dragulj.

Redakcija za ekologiju RTCG večeras u Ekoviziji u 21 sat emituje prvi sveobuhvatni televizijski osvrt na uzroke i posljedice ovog problema.

U emisiji predstavljamo uzročno-posljedničnu vezu koja je rezultat trenutnog stanja i dajemo dijahronijski prikaz negativnih uticaja na životnu sredinu i prostor Drima, Skadarskog jezera i Bojane.

Iako nam ovaj jedinstveni prostor vidljivo progresivno nestaje, do sada nemamo ni jednu sveobuhvatnu naučnu analizu o procjeni trenutnog stanja, kao ni jasna saznanja o konkretnim prirodnim i antropogenim uzrocima koji su Adu Bojanu doveli pred nestajanje.

Imajući u vidu unisoni stav eksperata da značajan dio problema leži u susjednoj Albaniji, odnosno u uticaju hidroelektrana na rijeci Drim, izgrađenih 1970- tih godina, na prirodni disbalans na sve vode nizvodno od te lokacije, ekipa Redakcije za ekologiju je boravila u Skadru i Tirani i razgovarala sa predstavnicima tamošnjih univerziteta, ekspertima, nevladinim aktivistima i predstavnicima institucija.

Na žalost, pored nekoliko molbi i predloga, nismo dobili odgovor nadležnih državnih albanskih institucija i interesovanje da se razgovara o ovom problemu.

U razgovoru sa predstavnikom Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma saznali smo da međuvladinog dijaloga sa albanskom stranom konkretno na ovu temu do sada nije bilo, kao i da su neslavno prošli dosadašnji pokušaji iniciranja komunikacije od crnogorske administracije.

U MEPU-u očekuju da će se u sklopu posjete ministra vanjskih poslova Crne Gore Đurđa Radulovića Albaniji u četvrtak na dnevnom redu naći i tema zajedničkog rješavanja ovog problema.

Predstavnica Ministarstva Ivana Stojanović nas je upoznala sa studijom koju je Vlada Crne Gore sredinom prošle godine naručila kod prof. dr Save Petkovića, koja, takođe, ističe problem drimskih elektrana, ali i niz drugih negativnih uticaja na sliv Bojane i vodotok Skadarskog jezara, uz problem nekontrolisanog otpada i nekoliko stotina vikend kućica, izgrađenih na Bojani, neporedno prije njenog ušća.

Profesor Petković je kao privremenu mjeru predložio postavljanje džakova sa pijeskom, ali samo u cilju “spašavanja sezone” i imovine preduzeća koje gazduju ovim prostorom, ali ne i trajnog rješenja daljeg sprječavanje erozije. Razlog predlaganja samo privremenih mjera, kako profesor tvrdi, je premalo sredstava koje je Vlada izdvojila za ozbiljnije bavljenje ovim kompleksnim problemom.

Vlada je, u međuvremenu, angažovala preko mehanizma IPA projekta prekogranične saradnje Evropske unije italijanske eksperte, koji su na sličan način spašavali pojedine italijanske plaže.
Italijanski stručnjaci trenutno “gomilaju” pješčane dine koje imaju za cilj da spasu prirodni reon Ade od dalje erozije, a koje, kad stigne sezona, treba da se rasporede, izravnaju i prividno i kratkoročno obezbijede prirodni izgled plaže. U komunikaciji sa italijanskim ekspertima, dobilo smo potvrdu da je i ovo rješenje trenutno i prolazno, te da za dugoročno rješavanje treba uložiti i sredstva i vrijeme.

U emisiji se bavimo i pitanjem internacionalizacije problema i alarmiranja evropskih institucija i evropskih zelenih političkih i nevladinih organizacija o urgentnosti spašavanja ovog jedinstvenog evropskog prirodnog fenomena.

Večeras u Ekoviziji u 21 sat pogledajte detaljnu stručnu analizu problema nestajanja Ade profesora Petkovića, kao i njegov predlog trajnog rješenja problema. Saznajte šta italijanski eksperti žele da postignu pravljenjem vještačkih pješčanih dina na Bojani i šta predlažu kao buduće obaveze koje garantuju dugoričnu stabilnost terena. Dobićete i odgovore na pitanja kako albanska strana vidi problem i, najvažnije od svega, koliko su naše institucije spremne da odgovore na ispitna pitanja koja su nam već u testu zvanom Poglavlje 27, najzahtjevnijem i najskupljem izazovu do punopravnog članstva u Evropskoj uniji.

Danijel Garić, TVCG