Туфик Софтић [ Portal RTCG ]

ŠUME UGROŽENE

Potkornjak pronađen i na molikama na Hridskom jezeru, otporan na zimu

Šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić sa kolegama stručnjacima iz oblasti šumarstva iz Srbije pronašao je ovih dana larve takozvanog potkornjaka na preko dvije hiljade metara nadomorske visine, u srcu Nacionalnog parka Prokletije, oko Hridskog jezera.

On je Portalu RTCG kazao da je ovo vrlo simptomatično, i da su stručnjaci iz Srbije odlučili da te larve i odrasle jedinke pošalju u Beograd, na Šumarski fakultet, da se precizno utvrdi o kakoj štetočini se radi.

„Kolega iz Nacionalnog parka Tara je stručnjak za potkornjak smrče, ali nije do sad vidio da napada moliku, koja je najotpornija vrsta drveta, i ne želi da unaprijed kaže da nije neka nova vrsta“ – rekao je Jasavić.

On je dodao da su sve okolnosti neobične – snijeg, sami kraj novembra, temperature vazduha u minusu, kada ne bi trebalo da ima potkornjaka u šumama.

„Ovo je do sada potpuna nepoznanica u Crnoj Gori. Ovo bi, nažalost, moglo da znači, da će ova vrsta potkornjaka biti aktivna i tokom zime. U ovom, zimskom periodu mi ne možemo ništa da radimo na sprečavanju. Kada sam ja davao naloge u aprilu da se radi, nije se radilo“, rekao je Jasavić.

Prema njegovim riječima sva šuma oko Hridskog jezera je od molike, zakonom zaštišćena vrste, koja je stara i po nekoliko stotina godina.

„To je strogi rezervat. Prošle godine nismo ništa preduzeli, i zamislite, kada dođemo opet na proljeće na Hridsko jezero, moglo bi se dogoditi samo da plačemo kada vidimo posljedice štetičinskog djelovanja ove vrste. To znači da su šume Nacionalnog parka Prokletije maksimalno ugrožene“ – kazao je inspektor Jasavić.

On je rekao da bi nalaz uzorka larve sa Šumarskog fakulteta u Beogradu mogao da se očekuje u narednih mjesec, kako bi se makar sa sigurnošću moglo znati da li je klasični potkornjak, neka posebna vrsta potkornjaka, ili nešto treće što uništava drvo.

„Ja mogu samo reći da je ono što sam vidio ovih dana na Hridskom jezeru, odnosno oko njega i iznad njega, da je mlada molika lijepo krenula, ali smo morali mnogo ranije da krenemo sa sanitarnim čišćenjem šume da bi spriječili širenje ove opasne bolesti“ – rekao je Jasavić.

Šumarski inspektor Hakija Jasavić je nedavno za Portal RTCG najavio da je podnijeti krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila ove godine da izvrše sanitarnu sječu u NP Prokletije, zbog čega je bolest takozvanog podkornjaka u šumama ekpaznivno napredovala i napravila do ovog trenutka milionske štete.

Jasavić je kazao da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, u skladu sa Zakonom o šumama član 45, NPCG i NP Prokletije dostavio još u aprilu ove godine, ali da po njemu nije postupljeno.

Kada je u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume i tada je naložio sanitarno čišćenje. U avgustu je obavio kontrolu i ustanovio da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije, da bi u kontroli krajem oktorbra i početkom novembra ustanovio da je oboljelo šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, što znači desetostruko više za samo sedam mjeseci.

On je objasnio da su milionske štete napravljene samo zbog nerada i nemarnosti, i da će zbog toga morati da podnese krivičnu prijavu.

„U međuvremenu su me zvali iz nadležnih policijskih službi da prikupim svu dokumentaciju u vezi sa ovim slučajem“ – rekao je Jasavić.

Inspektor Jasavić je ovih dana u okviru radionice koju je organizovalo Udruženje drvoprerađivača iz Plava krajem prošle sedmice ponovo obišao planine oko Plava, i kazao da je ono što je vidio potpuno obeshrabrujuće kada se radi o širenju bolesti šuma.

Nacionalni park Prokletije je namlađi park u Crnoj Gori, a osnovan je 2009. godine. Površine je 1660 hektara i nalazi se na teritoriji opština Plav i Gusinje. Karakterišu ga visoki planisnki vrhovi, rado posjećivani do strane domaćih i stranih turista, ali i velika prostranstva šuma.

Te šume su, nažalost, maksimalno napadnute bolešću potkornjaka, odnosno štetočinom koja progresivno uništava šusmka prostranstva i izaziva efekte sušenja drveća kao u slučaju požara na velikim površinama.