s.đ. [ RSE ]

SRPSKA ZAHVALNOST

Spomenik Čurkinovom 'njet' Rezoluciji o Srebrenici

Spomenik posvećen Vitaliju Čurkinu, bivšem predstavniku Ruske Federacije u Ujedinjenim nacijama, spreman je za put iz livnice iz Novog Sada u Marinkino, kod Moskve, Čurkinovo rodno mjesto.

Poklanja ga organizacija iz Srbije, koja se predstavlja kao "udruženje slobodnomislećih ljudi Srpski krivak", što je arhaični naziv za starinsku vrstu bijelog kukuruza.

Spomenik je izradio član udruženja, vajar Dragan Radenović, a ideja je rođena na obilježavanju Dana srpsko-ruskog bratstva koje organizuje to udruženje.

"Jedan od učesnika, ne znam tačno ni ko, je predložio: Slušajte postoji čovjek koji je mnogo toga uradio u proteklom periodu za Srbiju, možda bi bilo dobro da on bude sinonim nekog još jednog hvala Srbije ovoj sadašnjoj Ruskoj Federaciji. Ko je, šta je, svi smo znali da je riječ o Čurkinu i eto tako je krenulo sa idejom", rekao je Radenović za Radio Slobodna Evropa.

Jedno Čurkinovo "ne", prema Radenoviću, treba smatrati najznačajom zaslugom za Srbiju. Misli na veto koji je uložio u Ujedinjenim nacijama 2015. godine i kojim je praktično taj ruski diplomata negirao činjenicu genocida nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, spriječivši da Savet bezbjednosti usvoji britansku Rezoluciju u čijem tekstu je to bilo navedeno.

Zahvaljujući Čurkinovom potezu propuštena je prilika da se pod krovom Ujedinjenih nacija masakr nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici označi onako kako je to učinio Međunarodni sud pravde u Hagu 2007. godine – kao genocid. Radenović kaže i da izradu spomenika u bronzi visokog više od tri metra sa postamentom finansiraju sami članovi udruženja „Srpski krivak“ iz Srbije i Republike Srpske, njih dvadeset.

Razlog zašto je Čurkin prikazan sa jednom ispruženom rukom je, kako kaže Radenović, taj što je taj stav bio karakterističan za njegovo obraćanje u Savetu bezbjednosti, ali i na konferencijama za štampu. On dodaje da spomenik ima i skrivenih detalja.

"To su ta tri prsta koja sam ja izdvojio želeći pomalo tu da srbujem iako nijesam previše tu orijentisan da mislim da je to u velikoj mjeri ispravno, ali to su ta tri prsta, to što je već maltene postalo karakteristika gestikulacije koju Srbi na utakmicama i na nekim drugim mjestima pokazuju da bi se pokazali da su Srbi".

Radenović je izradio niz skulptura posvećenih znamenitim ljudima, poput spomenika posvećenog doživotnom predsjedniku Savezne Federativne Republike Jugoslavije Josipu Brozu Titu, naučniku Nikoli Tesli, ali i osnivaču Epla (Apple) Stivu Džobsu (Steve Jobs). Ova skulptura pobijedila je na međunarodnom takmičenju, a skulptura bi trebalo da bude postavljena u kampusu Epla. Međutim, imao je poseban razlog da izradi spomenik Čurkinu budući da ga je, kako kaže, lično poznavao. Upoznali su se, kaže, 1981. godine na odbrani Čurkinove doktorske disertacije u Rusiji:

"Naš odnos je bio drugarski, prije svega, iako se može reći u određenoj mjeri profesionalni, ja sam u to vrijeme radio u Službi državne bezbjednosti u Saveznom sekretarijatu za unutrašnje poslove, a Čurkin je radio u Ministarstvu inostranih poslova Sovjetskog saveza".

Radenović kaže da je kontakt sa Čurkinom održao i nakon što je 1987. godine napustio Službu državne bezbjednosti tadašnje SFRJ smatrajući da ona više nije ispunjavala svoju ulogu da zaštiti ustavni poredak tadašnje Jugoslavije i vratio se svom pozivu vajara.

"Ja sam se sa njim sretao i ovdje i u Rusiji, ali potpuno drugarski, razmjenjivali smo mi naravno, glasno razmišljali jedan ispred drugog, njemu je bilo delikatnije nego meni jer ja više nijesam imao obavezu prema nekim strukturama da se konsekventno ponašate, ali je on pokazao visok stepen stečene slobode, vaspitanosti i obrazovanja i diplomatske širine. Nikada me nije zamolio, "nemojmo o tome“ iako smo mi razgovarali o situaciji koja je vladala u Ruskoj Federaciji.“

Spomenik Čurkinu koji je 2017. godine umro na svom radnom mjestu ambasadora UN u Njujorku, prema Radenovićevim riječima, biće najvjerovatnije postavljen 21. februara sljedeće godine.

Spomen - ploču posvećenu Čurkinu podiglo je i udruženje „Istočna alternativa“ u Istočnom Sarajevu 2017. godine. To udruženje imalo je namjeru da spomenik ruskom ambasadoru podigne i u Srebrenici, ali ta inicijativa do danas nije prihvaćena.