JUNKER U PARLAMENTU

Izbjeglice su ljudi, a ne brojke

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker pozvao je danas članice EU na odlučnu akciju u cilju rješavanja izbjegličke krize.

"U Evropskoj uniji postoji manjak i Evrope i unije", poručio je Junker u godišnjem obraćanju Evropskom parlamentu u okviru kojeg predstavlja i novi plan za zbrinjavanje izbjeglica, prenosi N1.

To mora da se promijeni, dodao je Junker.

"Mi Evropljani treba da se sjetimo da je Evropa kontinent na kojem je gotovo svako u nekom trenutku bio izbjeglica. Mi Evropljani treba da znamo i nikad da ne zaboravimo zašto je pravo na azil jedno od fundamentalnih, jedno od najvažnijih, prava. To ne smijemo da zaboravimo", poručio je on poslanicima EP.

Junker je dodao da je istina da Evropa ne može da bude utočište za sve unesrećene na svijetu, ali je podsjetio da trenutni broj izbjeglica čini 0,11 odsto ukupne populacije u EU, dok je u Libanu to 25 odsto.

"Sve dok traje rat u Siriji, izbjeglička kriza neće jednostavno nestati. Borimo se protiv Islamske države, zašto onda nijesmo spremni da primimo one koji napuštaju Islamsku državu", upitao je Junker.

On je potvrdio planove da zatraži od članica da prihvate "mehanizam o hitnoj relokaciji" tražilaca azila koji su sad uglavnom u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj: trajan mehanizam o istom pitanju za buduće krize; i zajedničku listu "sigurnih zemalja porijekla" čiji građani će biti predmet deportacija po hitnom postupku ako prekrše imigracione zakone EU.

Junker je takođe obećao da će se poboljšati upravljanje spoljnim granicama EU, ojačati agencija EU za kontrolu granica Fronteks i preduzeti "koraci ka stvaranju evropske obalske straže i sistema nadzora granica".

On je takođe predložio efikasniji pristup po pitanju vraćanja onih koji bez prava na azil ilegalno ulaze u Uniju.

Prepucavanje među članicama mora da prestane

Predsjednik EK je istakao da je vrijeme da se prestane sa prepucavanje između zemalja članica, za koje je rekao da "uvek upiru prst ka Briselu kada ne rade dobro svoj posao", nego da hitno treba usvojiti plan EK da se oko 160.000 izbjeglica, koji su danas uglavnomu Grčkoj, Italiji i Mađarskoj, ravnomjerno rasporede širom EU.

"Imamo sredstva da pomognemo. Kažu da ne možemo da primimo sve, ali hajde da budemo pošteni, to je samo 0, 11 procenata stanovništva EU", rekao je Junker.

On je kazao da prihvat izbjeglica mora da bude obavezan, i da se one ne smiju diskriminisati u odnosu na vjeru i druge lične karakteristike.

"To su ljudska bića, a ne brojke", istakao je on i dodao da EU treba da bude ponosna što je ljudi iz kriznih područja vide kao ostrvo bezbjednosti i prosperiteta.

Junker je upozorio da se zima približava i da se ne smije dozvoliti da izbjeglice tada budu ostavljene da se smrzavaju po parkovima i željezničkim stanicama.

Zahtjevi Balkanaca po ubrzanoj proceduri

Kao dodatnu mjeru, Junker je predložio usvajanje zajedničke evropske liste "sigurnih zemalja", iz kojih azilanti dolaze ne zbog progona i rata, nego iz ekonomskih razloga.

"Tu mislim na zemlje koje su kandidati ili perspektivni za članstvo za EU", rekao je on i pomenuo Crnu Goru, Albaniju, Kosovo, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

On je objasnio da građanima tih zemalja neće biti uskraćeno pravo na azil, ali će se njihovi zahtjevi obrađivati po ubrzanoj proceduri, a oni koji budu odbijeni biće vraćani kući.

"Ukoliko neka država izgubi status sigurne zemlje, biće joj uskraćeno pravo na pridruživanje EU", upozorio je on.

Na kraju, Junker je naglasio potrebu da EU uspostavi ubjedljiviju spoljnu politiku i aktivnije se uključi u rješavanje kriza na Bliskom Istoku i u Africi.

On je kazao da je EU već pripremila fond od oko 1,8 miljardi eura finansijske pomoći afričkim zemljama.

Predsjednik EK je tokom govora često bio prekidan aplauzima poslanika, ali su neki, kao lider britanskih euroskeptika Najdžel Faraž, dobacivali uvrede. "Neću vam odgovarati. To što govorite je bezvrijedno", poručio je Junker Faražu.

(N1)