B.B.

Drvoprerađivači Plava: U NP Prokletije mnogo problema, nadležne ne zanimaju rješenja  

NVO "Drvoprerađivači Plav" ističu da je krajem prošle sedmice održan socio-ekonomski forum posvećen Nacionalnom parku Prokletije, ali da iako je tema bila od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu i razvoj ovog područja skup je bio slabo posjećen, a izostali su predstavnici i ključnih institucija.

Kako navode u saopštenju, forumu se odazvao mali broj građana, dok nijesu prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, vatrogasne službe, komunalne policije, Turističke organizacije, niti drugih važnih institucija koje bi trebalo da budu partneri u radu Parka.

Prisutni građani su imali zamjerke i pitanja u vezi infrastrukture, naglašavajući da je stanje puteva i objekata neuređeno, dok se nadležnost za njihovo održavanje stalno prebacuje između Parka i Opštine godinama.

"Predstavnici Nacionalnog parka u svojim izlaganjima gotovo isključivo govore o turizmu, dok su druge grane privrede – poljoprivreda, drvoprerada i stočarstvo – potpuno zapostavljene. Na taj način se jasno pokazuje da interesi lokalne zajednice i razvoj tradicionalnih djelatnosti nijesu prioritet. Pitanje obnove katuna i stanova takođe je pokrenuto, ali se u praksi nailazi na brojne prepreke. Još uvijek nije riješeno ni razgraničenje između državne i privatne imovine unutar parka, što stvara dodatne pravne i imovinske probleme", navode u saopštenju.

Pokrenuto je i pitanje kada će biti raspisan tender za otkup stabala zaraženih potkornjakom, što je jedan od ključnih ekoloških problema ovog područja.

"Upravo problem zaraze potkornjakom postao je najveća prijetnja šumskim ekosistemima na prostoru Nacionalnog parka Prokletije, a prema dostupnim informacijama, ništa konkretno nije urađeno niti se vidi da će uskoro biti urađeno. Situacija je posebno alarmantna na lokalitetima Babino Polje – Treskavac (80 odjeljenja) i Trokus – Ribljak (74 odjeljenja), što ukupno čini 154 odjeljenja na kojima je primijećena zaraza potkornjaka, dok je do sada doznačeno svega šest odjeljenja. Oko 9.000 kubika doznacenog sanitarnog drveta stoji neiskorišćeno, dok se zaraza širi šumom Košutica, Hrid, Treskavac, Bjelaj, Ribljak, Šćapica i drugim lokalitetima gdje su primijećena masovno zaražena stabla. Takvo stanje jasno ukazuje na neodgovoran odnos prema problemu koji direktno ugrožava zdravlje šuma, biodiverzitet i ekonomsku stabilnost lokalne zajednice. Pitamo Agenciju za zaštitu životne sredine, Ministarstvo ekologije i razvoja sjevera i JP Nacionalni parkovi Crne Gore da li su svjesni da se ovakvim postupanjem krši Zakon o zaštiti prirode u NP Prokletije?", naglasili su u NVO Drvoprerađivali Plava.

Navode da je u ovom kontekstu posebno važno podsjetiti i na Poglavlje 27 – Zaštita životne sredine, koje nalaže primjenu evropskih standarda u očuvanju prirodnih resursa i održivom upravljanju prostorom.

"Ne može se na osnovu satelitskog snimanja donositi zaključak o broju oboljelih stabala. Takva praksa nije u skladu sa šumarskom strukom, jer se svako stablo mora fizički pregledati i doznačiti na licu mjesta, čime se obezbjeđuje tačnost podataka i pravilna procjena obima zaraze. Umjesto konkretnih koraka i hitnih mjera, odgovornost se prebacuje između više institucija, što dodatno komplikuje i usporava proces", ističu u saopštenju koje je potpisao ispred NVO Nedžad .

Građani su pokrenuli i pitanje dozvole za sječu drva za ogrjev, što je od posebne važnosti za ruralno stanovništvo, ali ni tu nije ponuđeno jasno rješenje, iako se radi o elementarnoj potrebi stanovnika.

Na forumu je istaknuto da se neregistrovani granični prelazi sa Kosovom i Albanijom koriste posebno u toku sezone te zatraženo da se razmotre mogućnosti za prekograničnu saradnju i otvaranje graničnih prelaza koji bi koristili i građanima i državi.

Civilni sektor ukazuje da je veliki dio dokumenta o razvoju ovog kraja je preuzet iz prethodnih verzija i samo minimalno dopunjen. U praksi, većina aktivnosti predviđenih Planom – posebno one koje se odnose na lokalnu ekonomiju i infrastrukturu – nije realizovana, čime se potvrđuje da postoji jaz između planova na papiru i stvarnog stanja na terenu.

Forum je pokazao da je stanje u NP Prokletije daleko od zadovoljavajućeg. Slab odziv institucija, nezadovoljstvo građana, nedostatak konkretnih mjera i preuska orijentacija na turizam dovode do osjećaja da se suštinski problemi ne rješavaju.

"Ukoliko se želi da ovaj nacionalni park postane pokretač održivog razvoja Plava, Gusinja i šireg područja, neophodno je hitno uključivanje svih nadležnih institucija i lokalne samouprave u rješavanje problema, proširenje fokusa sa turizma i na druge grane privrede, jasno definisani rokovi i odgovornosti za infrastrukturne projekte i transparentno praćenje realizacije Plana upravljanja, uz aktivno uključivanje građana u proces odlučivanja. Bez stvarnog dijaloga i zajedničkog djelovanja, ovakvi forumi će ostati samo formalnost, dok će se stvarni problemi lokalne zajednice i dalje gomilati. I na kraju, postavljamo pitanje koje brine sve građane: ko je dao dozvole da se tri pitke rijeke stave u cijevi za potrebe izgradnje hidrocentrala? Ko je dao saglasnost – iz Ministarstva ekologije, Agencije za zaštitu životne sredine i Nacionalnog parka Prokletije? Građani imaju pravo da znaju imenom i prezimenom ko stoji iza odluka koje ugrožavaju najvredniji prirodni resurs – vodu", navodi se u saopštenju NVO Drvoprerađivači Plava.