Objavila: D.Ž.

ĐUROVIĆ O RJEČNIKU

"Autori ništa nijesu izmislili"

Autorski tim Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika nije ništa izmislio već koristio već objavljeno, i njegovo povlačenje bi značilo da se povlači stotine ranije izdatih knjiga, poručio je predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Momir Đurović.

On je naglasio da dok je na čelu CANU ne namjerava da povlači Rječnik i da se izvinjava. 

Đurović je na sjednici Savjeta za izradu Rječnika u proširenom sastavu kazao da mnogi koji su kritikovali Rječnik ne razumiju šta je rječnik.

On je pojasnio da je jedan od nesporazuma to što je riječ jedino ono što je napisano i objašnjeno kako je napisano, a ne kako se govori i kako se misli i da je to drugi nesporazum koji se pojavio.

„Ja mogu da mislim i da koristim riječ sasvim drugačije, ali ona kao takva ne može da bude u rječniku“, naveo je Đurović.

On je rekao da se nesporazum pojavio u tumačenju, jer su neki kritičari rječnik shvatili kao enciklopediju i u tom smislu su tražili neka rješenja.

„Rječnik nije enciklopedija, rječnik je leksikon“, istakao je Đurović. 

On je rekao da autorski tim Rječnika nije ništa izmislio, samo je koristio ono što je bilo u korpusu, nešto što je već objavljeno. „Da li su oni to što je objavljeno koristili s najviše senzibilnosti, to je neko drugo pitanje“.

„Neko ko poziva na povlačenje Rječnika poziva na povlačenje stotine knjiga, zato što ne razumije šta je rječnik. U Crnoj Gori nijedna knjiga nije zabranjena, makar da ja znam, pa čak ni u komunizmu, a ne u ovom postkomunistučkom vremenu“, naveo je Đurović.

On kaže da je neki primjer u Rječniku mogao biti izabran s više osjećanja, ali teško je naći u tih deset ili 11 odrednica nešto isto na šta se iko može objektivno uvrijediti.

Đurović je kazao da mu nije jasno zašto se kritičari Rječnika ljute. „Mi želimo sve da ispravimo, a u tome nailazimo samo na galamu, mi se ljutimo, mi se vrijeđamo, ali nam niko ništa ne govori“.

„Mi smo našli grešaka i želimo sve da ispravimo. Mi želimo knjigu bez grešaka, ali to je nemoguće napraviti, ali želimo da greške svedemo na minumum“, poručio je Đurović.

On je kazao da je na Rječnik CANU dobio šest primjedbi. Đurović je kazao da će svaka greška i primjedba biti razmotrena, ali je potrebno da one budu konkretne.

Pojasnio je da je albanizacija, na način na koji je objašnjena u Rječniku, u svakom dokumentu na taj način opisana. 

„Amerikanizacija je mnogo drugačiji pojam nego albanizacija. Albanizacija se veže za jednu teritoriju, a amerikanizacija za čitav svijet. Tako da kada dajete primjedbe zamolio bih da budete što konkretniji da bi se one mogle razmotriti“, rekao je Đurović.

On je saopšto da u CANU nastoje da drugi tom Rječnika objave početkom iduće godine, ali da u njemu na početku budu dopune, ispravke i korekcije prvog toma.

Prema njegovim riječima, CANU je jedva našla četvoro kvalifikovanih ljudi da uđu u taj autorski tim, „a sada ispade da u Crnoj Gori ima toliko leksikografa i lingvista da bi mogli praviti oksfordski, a ne crnogorski rječnik“. 

Đurović je poručio da dok je na čelu CANU ne namjerava da povlači Rječnik i da se izvinjava. „Apsolutno ne vidim zašto. Knjiga se povlači presudom“. 

„Ja ne znam za šta da se izvinim. Zato što smo radili? Ne pada mi na pamet. Da vidim argument izvinio bih se i predložio da se povuče, ali sam siguran da se to neće desiti dok sam ja predsjednik CANU“, poručio je Đurović.

Predsjednica Savjeta za izradu Rječnika, Tatjana Bečanović, kazala je da su na sjednicu bili pozvani najozbiljniji kritičari tog djela, ali da niko od njih nije došao.

Kako je navela, na sastanak su pozvani Adnan Čirgić, Suljo Musatfić, Abdul Kurpejović, Nik Đeljošaj, Genci Nimanbegu, Danijel Kalezić, Vukić Pulević, Čedomir Bogićević i Dritan Abazović.

Bečanović je pojasnila da bi povlačenje Rječnika u koji su ušli primjeri iz Gorskog vijenca za sobom povuklo crnogorsko kulturno nasljeđe, "to bi značilo povlačenje Njegoša“.

Ona je navela da nedorečenosti ima u svemu, pa tako i u Rječniku. „Mi smo od prvog trena govorili da smo spremni na dijalog i nemojmo greškama proglašavati ono što nijesu greške“, poručila je Bečanović. 

Član Savjeta, Šerbo Rastoder, kazao je da je Rječnik problematizovao suštinsko pitanje, a to je kakvo je crnogorsko nasljeđe. „Da li naše nasljeđe može korespondirati sa onim što su savremeni civizacijski tokovi“.

„Ako imate korpus oko 300 – 350 knjiga i u njima nema lijepe riječi za Alaha i Turčina, onda nije problem redaktorski tim koji je taj primjer prepoznao kao nešto što je dio nasljeđa“, pojasnio je Rastoder. 

Prema njegovim riječima, riječi Alah, agarjanin, abdest mogu i treba da se koriguju, ali ne u smislu da se mijenja postojeće značanje, već da se razmisli da li u tom korpusu postoji neka pozitivna odrednica za te termine.

„E ono čega se ja bojim je da mi to nemamo”, dodao je Rastoder.

Članica Savjeta, Božena Jelušić, kazala je da je „hajka“ koja je protiv Rječnika pokrenuta veliko zastiđe Crne Gore.

Ona je pojasnila da je Rječnik izuzetno vrijedan i da je rađen s najvećom stručnošću, ali taj posao nije do kraja završen na način koji bi onemogućio njenu instrumentalizaciju.

Jelušić smatra da je Rječniku nedostajalo stručnjaka različitih profesija - istoričara, sociologa „koji bi uvažavali i aktuelni politički trenutak izrazitog povećanja osjetljivosti svih koji knjigu čitaju“.

Problem je, kako je ocijenila i korpus. „Jer se on sastoji iz starih tekstova koji sa sobom nose brojne stereotipe, istorijske atavizme, sukobe. Vaditi iz tog korpusa primjere, vi prirodno možete da remetite osjećanja ljudi drugačijeg etniciteta, vjere i slično“, rekla je Jelušić.

On je kazala da je potrebno zaustaviti distribuciju Rječnika dok izmjene i korekcije ne budu integralni dio i ove knjige. 

„Ovo je posao koji ima mana, ali koji je Crnoj Gori bio potreban“, poručila je Jelušić.

Predsjednik Matice Muslimanske, Abdul Kurpejović, kazao je da je u Rječniku sporna odrednica alabanizacija i alabanizirati, dok odrednica Albanac i Bošnjak ne mogu biti sporne ako se razmatraju objektivno i naučno utrmeljeno.

„Odrednica Albanaci i Bošnjaci je dobra i ona treba da ostane“, smatra Kurpejović.

On je ukazao da je greška odrednica "muslimanske vjeroispovijesti" jer, ne postoji muslimanska vjera, religija niti konfesija, postoji samo islamska. "Musliman je ime za pripadnika islamske vjeroispovijesti", precizirao je Kurpejović.

On je ocijenio da autorski tim ima naučni kapacitet da napiše Rječnik kako treba.

(Mina)