[ TVCG, Objavila: M.M.LJ. ]

SJEĆANJE NA HOLOKAUST

Ponosni na prošlost, protiv nasillja u budućnosti

Stradanje ljudi, najviše Jevreja u holokaustu, najružnija je mrlja u istoriji čovječanstva. Kako se takav zločin nikad ne bi ponovio neophodno je raditi na prevenciji. Ključnu ulogu u tome igraju parlamenti, ali i obrazovni sistem, poručeno na zajedničkoj konferenciji odbora za ljudska prava i slobode i prosvjetu, a povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.

Organizacijom ovog skupa Crna Gora šalje jasnu i nedvosmislenu moralnu poruku tolerancije i borbe protiv bilo kakvog rasnog nasilja, mladim generacijama, poručila ambasadorka Izraela u Crnoj Gori.

Oko 11 miliona ljudi, od čega šest miliona Jevreja, ubijeno je tokom holokausta. Najružnija mrlja na obrazu čovječanstva nauk je za sve buduće generacije. Svjedočimo i danas određenim oblicima mržnje i nasilja po raznim osnovanama. Zato je neophodno raditi na prevenciji i njihovom sprječavanju, a uloga parlamenata je ključna.

"Skupština Crne Gore će na tom putu istrajati, determinisati u korijenu sve političke pokrete, populističke pokrete koji nemaju dobre namjere ni prema drugima a time ni prema sebi, a potom sa ostalim granama vlasti i civilnog sektora i sancionisati u skladu sa zakonom", kazao je  predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović.

Veliku ulogu u suzbijanju populizma igra i obrazovni sistem.

"Ne nužno samo pristupom obrazovanju, već pristup kvalitetnom obrazovanju jer kako pokazuju istorijski podaci, holokaust je pokrenula država koja je prema popisu iz 1939. godine nije imala nijednog nepismenog stanovnika", kazao je predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Halil Duković.

Crna Gora se obilježavanjem Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta pridružuje apelu Generalne skupštine UN-a i pokazuje odlučnost da pomogne u sprečavanju ponavljanja zločina u budućnosti. Iako na svoju prošlost može da bude ponosna. 

"Jedna od rijetkih država u Evropi na čijoj teritoriji nije bilo koncentracionih niti sabirnog logora za slanje Jevreja u logore smrti", istakao je Radule Novović,  član Odbora prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Prepoznaje to Jevrejska zajednica u Crnoj Gori. I zato Crnu Goru smatraju svojom državom. Mnogi od njih došli su u Crnu Goru na kratko, ali ostali da u njoj provedu ostatak života.   

"Osnovni razlog je to što se u Crnoj Gori osjećaju slobodno, sigurno. Mnogi od njih su živjeli u mnogim krajevima Evrope, mnogi žive u Izarelu, ali kažu da im je pored Izraela najmiliji dio gdje su živjeli Crna Gora", kazao je predsjednik Jevrejske zajednice Đorđe Raičević.

A sjećanje na nevine žrtve kako bi se spriječio novi holokaust, nije samo u interesu Jevreja, napominje ambasadorka Izraela u CG. Bilo kakav pokušaj poricanja ili zločina iz mržnje, spriječiće ključne vrijednosti cijelog demokratskog društva. 

"Organizacijom ovog skupa Crna Gora šalje jasnu i nedvosmislenu moralnu poruku tolerancije i borbe protiv bilo kakvog rasnog nasilja, mladim generacijama", kazala je ambasadorka Izraela u našoj zemlji Alona Fišer Kam.

Na to nas, kako je poručeno, obavezuju naša antifašistička prošlost, kojom se s pravom ponosimo kao i multikonfesionalni, multietnički i multikulturalni život i suživot crnogorskog građanskog društva. Na to nas, kako je poručeno, obavezuje i kultura sjećanja, koju treba da prenosimo novim naraštajima.

Tatjana Perović, TVCG