Žabljak
Pretežno oblačno
2.8 °C
Pljevlja
Umjereno oblačno
8.8 °C
Herceg Novi
Pretežno oblačno
12.7 °C
Nikšić
Oblačno
5.2 °C
Cetinje
Oblačno
5.3 °C
Bar
Pretežno oblačno
14.5 °C
Podgorica
Pretežno oblačno
10.0 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
11.8 °C
Kolašin
Oblačno
3.6 °C

Društvo

10. 09. 2020. 07:46   >>  07:45 0

PLANETA 2020.

Populacije divljih vrsta smanjene za dvije trećine

Svjetske populacije sisara, ptica, vodozemaca, gmizavaca i riba u prosjeku su smanjene za dvije trećine u manje od pola vijeka, otkriva danas objavljeni Izveštaj o stanju planete 2020, svjetske organizacije za prirodu WWF. To je velikim dijelom rezultat uništavanja životne sredine koji doprinosi i pojavi zoonotskih bolesti poput pandemije Kovid -19.

Izveštaj o stanju planete 2020. predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja naše prirode kroz Indeks života na planeti (Living Planet Index, LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta. LPI, koji osigurava Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London), pokazuje kako isti faktori, za koje se vjeruje da povećavaju mogućnost izbijanja pandemija, stoje iza stope smanjenja od 68% u veličini populacija kičmenjaka između 1970. i 2016. godine. Iako ti pokretači uključuju prenamjenu zemljišta i trgovinu divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija jeste gubitak i degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, a sve zbog načina proizvodnje hrane.

"Izvještaj o stanju planete 2020. ističe kako ubrzano uništavanje prirode, kao posledica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne uticaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte naših života", ističe Marko Lambertini, generalni direktor WWF International.

Kako kaže, ne možemo da zanemarimo dokaze pred nama jer je ozbiljan pad populacija divljih vrsta upozoravajući znak koji ukazuje na kvar sistema.

Najugroženija biološka raznolikost slatkovodnih ekosistema

Slatkovodna biološka raznovrsnost nestaje brže nego u bilo kom drugom ekosistemu. Od 1900. godine nestalo je više od 70 odsto svjetskih vlažnih staništa, a od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84 odsto, više nego one koje žive u šumama ili okeanima. Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja su prekomjerno eksploatisana, a životi miliona ljudi postaju sve nesigurniji. Slično je i u našoj regiji.

"Iako površinom mala, Crna Gora daje ogroman doprinos ukupnom evropskom biodiverzitu. Ona je dom nekim od poslednjih rijeka slobodnog toka u Evropi, kao i nevjerovatnom Skadarskom jezeru koje dijeli sa susjednom Albanijom. Ipak, slatkovodni ekosistemi Crne Gore su pod prijetnjom zbog izgradnje malih hidroelektrana, nezakonitog iskopavanja šljunka i zagađenja", upozorava Milija Čabarkapa iz WWF Adrije.

On ističe da smo svjedoci sve jačeg glasa naroda za zaštitu rijeka u Crnoj Gori.

"Lokalnim zajednicama ne treba objašnjavati koje su posljedice gubitka rijeka, ali nova Vlada mora biti svjesna toga i reagovati za njihovo očuvanje. Sada, na istorijskoj prekretnici, imamo priliku da se opredijelimo za održivu, otpornu i zdravu budućnost. Stajući na stranu prirode, stvaraju se neograničene prilike za ljude. Ukoliko spriječimo štetne projekte, usredsrijedimo se na oporavak prirode i održiva rješenja, izgradićemo zajednicu gde su prava prirode i ljudi podjednako zaštićena, stvarajući državu u kojoj svi imaju priliku za napredak", dodaje Čabarkapa.

Iz WWF Adrije dodaju da povećavajući slatkovodnu biološku raznolikost, doprinosi se poboljšanju ljudskog zdravlja na različite načine, od smanjenja mogućnosti pojave novih bolesti, do povećanja dostupnosti hrane.

"Trenutno stanje ukazuje na to da moramo da djelujemo odmah. Kako bismo zaustavili gubitak slatkovodne biološke raznovrsnosti, potrebno je da se sprovede ambiciozni plan intervencije. On uključuje omogućavanje prirodnog toka rijeka, smanjenje zagađenja, zaštitu ključnih vlažnih staništa, zaustavljanje prekomjernog izlova ribe i neodrživog iskopavanja sedimenta, kontrolisanje invazivnih vrsta i zaštitu i obnovu veza koje slatkovodna staništa imaju sa okolnim ekosistemima", dodaju iz te WWF Adrije.

Proizvodnja i potrošnja hrane ključni pokretači gubitka biološke raznovrsnosti
Kako se ističe, sličan plan neophodan je za cjelokupnu svjetsku biološku raznovrsnost. U organizaciji napominju da će stabilizacija i zaustavljanje gubitka prirode biti mogući samo ako hrabro i ambiciozno radimo na očuvanju prirode, i ako promijenimo način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Neophodne promjene uključuju učinkovitiju i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njenu trgovinu, smanjenje otpada,te odabir zdravije i ekološki prihvatljivije ishrane.

Pad biološke raznovrsnosti u svijetu doprinosi povećanju globalnih nejednakosti, produbljujući podjele između globalnog sjevera i juga. Isto tako, to povećava ranjivost malih zajednica koje će biti najviše pogođene gubitkom prirode. Stoga bi svi planovi za zaustavljanje gubitka prirode trebalo da uključuju i bavljenje temeljnim socijalnim i ekonomskim problemima koji se gubitkom biološke raznovrsnosti samo produbljuju.

"Moramo da se usmjerimo na pravednu i održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane, poštenu naknadu za rad, smanjenje otpada, jednak pristup prirodnim resursima i integrisani pristup obnavljanju i očuvanju prirode. Zajedničko sprovođenje ovih mjera će omogućiti brže ublažavanje pritisaka na staništa divljih vrsta. Suprotno tome, ako nastavimo kao do sada, stopa gubitka biološke raznovrsnosti nastaviće da raste", navode iz WWF Adrije.

Svjetski lideri moraju odmah djelovati
Izvještaj o stanju planate 2020. objavljen je svega nekoliko dana uoči 75. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UNGA), kada se očekuje da će svjetski lideri razmotriti napredak postignut u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, Pariskog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznovrsnosti. Generalna skupština UN okupiće svjetske lidere, korporacije i civilno društvo kako bi razvili okvir za djelovanje nakon 2020. godine i tako označili prekretnicu u postavljanju temelja za hitno potreban novi sporazum za prirodu i ljude.

"Ako želimo da se nadamo obnovi prirode kako bismo sadašnjim i budućim generacijama pružili jednaku šansu, svjetski lideri moraju, pored napora za očuvanje prirode, da omoguće održiviji sistem proizvodnje hrane,na način koji uključuje zaustavljanje krčenja šuma. S obzirom na skoru Generalnu skupštinu UN-a, novi izveštaj WWF-a može da pomogne da osiguramo neophodan novi sporazum za prirodu i ljude, kao temelj dugoročnog preživljavanja životinja, biljaka i insekata,te cjelokupne prirode, što uključuje i čovječanstvo", zaključio je Lambertini.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo