ULIĆEVIĆ

Svaki čin solidarnosti i brige je hrabar i daje nadu

Transrodne osobe u Crnoj Gori ostvarile su značajnu vidljivost, ali je u posljednjih godinu njihova vidljivost značajno opala, diskriminacija i predrasude su još uvijek veoma prisutne, zbog čega je neophodan dugoročan i intenzivan proces mijenjanja društvene svijesti i stalno insistiranje na empatiji i solidarnosti.

To je u intervjuu za PR Centar, povodom 31. marta Međunardonog dana vidljivosti transrodnih osoba, kazao izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević.

On je istakao da su transrodne osobe ostvarile značajnu vidljivost od samog početka aktivnog zalaganja za ljudska prava LGBTIQ osoba, naročito od osnivanja prve neformalne grupe "Transovci", koja je djelovala u okviru organizacije Kvir Montenegro, a zatim od osnivanja Spektre, kao jedine organizacije koja se aktivno bavi rodnom ravnopravnošću kroz zaštitu i promociju ljudskih prava transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba.

“Međutim, u posljednjih godinu dana, vidljivost trans zajednice je značajno opala, usljed epidemiološke situacije izazvane COVID-19 pandemijom, ali i političke situacije koja je podrazumijevala parlamentarne izbore, kao i sve što je uslijedilo nakon istih”, rekao je Ulićević.

Prema njegovim riječima, nevidljivost sama po sebi znači i ranjivost, pa su se trans osobe suočile sa povećanim nasiljem tokom izolacije, ugroženim mentalnim i fizičkim zdravljem.

“Trans osobe i u ne-kriznim društvenim uslovima pokazuju veliki stepen ranjivosti, te ugroženu egzistenciju, jer su mnoge trans osobe iz zajednice bile suočene s rizikom od beskućništva i ekstremnog siromaštva. Dodatno, Evropska komisija je u svom izvještaju iz 2019. godine, konstatovala da je u oblasti ljudskih prava LGBTI osoba, najmanje urađeno na polju ljudskih prava transrodnih i interpolnih osoba”, ukazao je Ulićević.

Ocijenio je da su diskriminacija i predrasude još uvjek jako prisutne, te je potreban dugoročan i intenzivan proces mijenjanja društvene svijesti i stalno insistiranje na empatiji i solidarnosti, kako bismo rekli da je diskriminacija nestala ili se smanjila u značajnom stepenu.

“Važno je da budemo svjesni da sve polarizacije i tenzije u društvu najviše prelaze preko leđa najranjivijih grupa. Trenutne nacionalne, religijske, političke tenzije već su uticale na polje rodne ravnopravnosti, te povećale nivo mizoginije, što se vidi na svakom koraku i svakodnevno, a samim tim su povećale i nivo homofobije i transfobije, što se odražava na naše živote”, poručio je Ulićević.

Ocijenio je da trenutno svjedočimo značajnom povećanju fašizma, relativizaciji istog, da se nasilje u potpunosti normalizuje, govor mržnje takođe, i predstavlja se kao sloboda govora, populizam je vrlo snažan, “te je teško i čuti nešto drugačije od istog, što su sve karakteristike društava, koja su na kraju desnog spektra”.

“U takvom društvu, diskriminacija prema svima koji su različiti je jako prisutna, a sve je teže pomjeriti se s margine. Mislim da je jako važno da imenujemo ove pojave, da diskutujemo o njima, da ih jasno osudimo, da odbijemo relativizaciju istih. Vjerujem da je sad važnije nego ikad zalagati se za građanski koncept društva i pružiti otpor ekstremizaciji”, jasan je Ulićević.

Da bi kao zajednica imali osnovna ljudska prava nedostaje, kako je istakao, Zakon o rodnom identitetu baziran na samoodređenju, koji će omogućiti trans zajednici pravo na pravno prepoznanje roda bez sterilizacije kao preduslova, prakse koja je prije svega nehumana i degradirajuća, a zatim krši Ustavom zagarantovana ljudska prava.

“Dodatno, potrebna nam je implementacija trenutnog zakonodavnog okvira u praksi. Crna Gora ima Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o rodnoj ravnopravnosti sa kojima može da se ponosi. Međutim, ono sa čime definitivno ne može da se ponosi jeste što su ovi zakoni često samo mrtvo slovo na papiru”, kazao je Ulućević.

Zločini iz mržnje i govor mržnje prema LGBTIQ zajednici i dalje, kako je ukazao, nijesu procesuirani niti sankcionisani adekvatno, trans osobe još uvjek moraju da prolaze kroz invazivan proces sterilizacije kako bi posjedovali lična dokumenta koja odgovaraju njihovom identitetu.

“Nemamo adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti, trans žene još uvjek nijesu u mogućnosti da pristupe hormonskoj terapiji koja im je garantovana zakonom, svakodnevno nasilje na ulici, u školi, na radnom mjestu, u porodici i dalje se toleriše, dok se kao zajednica suočavamo sa ekstremnim siromaštvom i rizikom od beskućništva, naročito usljed ekonomskih efekata koje je pandemija imala na crnogorsko društvo. Ovo su samo neki od ključnih problema sa kojima se trans zajednica susrijeće, a koji još uvjek nijesu suštinski adresirani”, rekao je Ulićević.

Zaključio je da je potrebna jaka politika nulte tolerancije na nasilje, formiranje radne grupe za izradu Zakona o rodnom identitetu, te intenzivna saradnja institucija sa organizacijama civilnog društva.

Spektra je, kako je naveo, prošle godine ostvarila kontakt sa 33 transrodne, rodno varijantne i interpolne osobe, i pružila podršku 647 puta.

“Naši servisi uključuju grupu samopodrške, kao jedino sigurno mjesto u okviru kojeg trans osobe mogu da razgovaraju u grupi o temama koje su im važne za samoprihvatanje i razvijanje mehanizama za borbu protiv diskriminacije. Dodatno, servis individualnih konsultacija podrazumijeva vršnjačku podršku, facilitaciju prilikom pristupa sistemskim uslugama, pratnju u ulozi povjerljivog lica prilikom slučajeva nasilja itd”, naveo je Ulićević.

U saradnji sa Kvir Montenegro i Centrom za ženska prava, kako je rekao, trans osobe koje su doživjele nasilje upućuju se na servise besplatne pravne podrške koju te organizacije pružaju, te na programe smanjenja štete i prevencije HIV-a i drugih polno/krvno prenosivih infekcija, koje pruža NVO Juventas.

“Sve navedeno je od posebnog značaja jer podrazumijeva servise koji su jedini ovog tipa u Crnoj Gori, te je njihovo održavanje i dodatno razvijanje od posebnog značaja”, kazao je Ulićević.

Istakao je da ga uvijek ohrabruje sve postignuto, a naročito kad vidi efekat na ljudske živote.

“Ohrabruje me svaka trans osoba koja odluči da autentično i slobodno živi svoj život, svaka porodica koja je prihvatila svoje najbliže, svaki put kad okolina pruži podršku nekome ko je različit, kad vidim ljude koji se zalažu za bolje društvo. U prilično uznemirujućoj situaciji u kojoj živimo, kad mnoge pojave nas s razlogom brinu, kad živimo u nesigurnoj sadašnjici koja najavljuje još nesigurniju budućnost, svaki čin solidarnosti i brige je hrabar i daje mi nadu da sve što radimo nije uzalud”, poručio je Ulićević.