Портал РТЦГ

ABAZOVIĆ U AZERBEJDžANU

Nesvrstani da "poguraju" Crnu Goru ka Savjetu bezbjednosti UN

Predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović tražiće od Pokreta nesvrstanih zemalja da daju podršku Crnoj Gori da postane nestalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 2026. i 2027. godine. Ovo se navodi u Platformi o učešću delegacije, objavljenoj na sajtu Vlade.

Vlada Crne Gore je u programu rada za 2023. godinu navela da vodi kampanju za kandidaturu Crne Gore za nestalnog člana u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. godine.

"Članstvom u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Crna Gora bi potvrdila svoj kredibilitet u međunarodnoj zajednici. Kao članica jednog od glavnih organa UN, svojim glasom i aktivnim učešćem, Crna Gora bi aktivno doprinosila i jednom od ključnih ciljeva UN, očuvanju međunarodnog mira. Na unutrašnjem planu, članstvom u SB UN bi se jačali profesionalni kapaciteti organa državne uprave", navodi se u programu rada Vlade.

U pitanju je najvažnije tijelo Ujedinjenih nacija. Pet država je stalno zastupljeno u Savjetu bezbjednosti: Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kina, Rusija i Francuska.

Deset država se svake dvije godine bira na mjesto nestalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a.

Abazović će prisustvovati ministarskom sastanku Koordinacionog biroa Pokreta nesvrstanih zemalja od 4. do 6. jula 2023. godine u Bakuu.

"Učešće na ministarskom sastanku Koordinacionog biroa Pokreta nesvrstanih zemalja je i prilika da se ukaže na kandidaturu Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti za period 2026- 2027 i zatraži podrška država članica Pokreta na izborima koji će biti održani na ljeto 2025. godine", navodi se u informaciji.

Crna Gora je, u skladu sa preporukom Koordinacionog biroa, primljena u Pokret nesvrstanih zemalja u svojstvu posmatrača na 15. Ministarskoj konferenciji koja je održana u Teheranu (Iran), 2008. godine.

"Obnavljanjem prisustva u Pokretu nesvrstanih zemalja, Crna Gora kao država posvećena principima i vrijednostima Ujedinjenih nacija, privržena multilateralizmu u međunarodnim odnosima, teži da afirmiše svoju ulogu i partnerske odnose sa svim akterima međunarodnih odnosa na osnovama saradnje i međusobnog uvažavanja", navodi se na sajtu Vlade.

Pokret nesvrstanih zemalja (NAM) je međunarodna organizacija, najveća poslije Ujedinjenih nacija, koja je uspostavljena 1961. godine kao politička alternativa za zemlje koje su željele da ostanu izvan blokovske podjele svijeta na Istok i Zapad. Danas broji 120 država članica i 18 država posmatrača, među kojima su Crna Gora, Srbija, Hrvatska i BiH sa prostora nekadašnje Jugoslavije, zatim Kina, Argentina, Brazil, Rusija (od 2021. godine) i Ukrajina, ali i deset organizacija posmatrača.

Pokret nesvrstanih nastao je tokom kolapsa kolonijalnog sistema i borbe za nezavisnost naroda u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Njegove ključne aktivnosti bile su usmjerene na proces dekolonizacije, nakon čega je Pokret težio da revitalizuje i ojača svoju ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u svijetu. Zemlje članice su predstavljale 55% stanovništva planete, većinu vlada na svijetu i skoro dvije trećine članica Ujedinjenih nacija. Važniji članovi su bili Jugoslavija, Indija, Egipat, Južna Afrika i povremeno
Kina.

Pokret nesvrstanih se po završetku Hladnog rata borio da pronađe novi smisao postojanja. Nakon Samita u Havani 2006, ciljevi Pokreta su okrenuti ka promovisanju i jačanju multilateralizma i centralne uloge UN, razvoju Pokreta kao foruma za političku koordinaciju država u razvoju u razmjeni i zaštiti interesa u međunarodnim odnosima, očuvanju međunarodnog mira i bezbjednosti, poštovanju međunarodnog prava i promociji održivog razvoja kroz zajedničku implementaciju i učešće u međunarodnim ekonomskim odnosima.

Aktuelni predsjedavajući Pokretu je Azerbejdžan.