[ TVCG, Objavila: J.B.Č. ]

FON DER LAJEN

Situacija na grčko-turskoj granici i korona virus prioriteti

Predsjednica Evropske Komisije, Ursula fon der Lajen predstavila je najvažnije izazove sa kojima se suočava Komisija tokom 100 dana mandata. Situacija na grčko-turskoj granici i širenje koronavirusa novi su prioriteti. Predsjednica Evropske Komisije, Ursula fon der Lajen predstavila je najvažnije izazove sa kojima se suočava Komisija tokom 100 dana mandata njenog kabineta. Komisija se sada, kako je naglasila, suočava sa novim prioritetima, naročito sa situacijom na Grčko-Turskoj granici, kao i širenjem koronavirusa. Lajenova je na konferenciji za novinare kazala da će neke zemlje EU prihvatiti migrante maloljetnike koji se nalaze na grčkim ostrvima.

Prvih stotinu dana Evropske komisije obilježili neočekivani izazovi, situacija na grčko-turskoj granici ali i širenje koronavirusa. Predsjednica Ursula fon der Lajen naglašava da je EU danas mnogo bolje pripremljena na situacije sa migranitma nego što je to bila 2015, o čemu svjedoči i pomoć Grčkoj od 700 miliona eura.

"Mislim da je hitno da se povede racuna o maloljetnicma bez staranja koji se nalaze u kampovima na ostrvima. Dobili smo pozitivne odgovore od Francuske, Portugala, Luksemburga, Finske, Njemačke. Oni će pomoći i zbrinuti maloljetnike ali je i dodatna pomoć tokom vremena potrebna. Takođe, neophodna je humanitarna pomoć i izblegicama u Siriji. EU je opredijelila dodatnih 60 miliona eura ali biće urađeno i više", kazala je Lajenova.

Ona je najavila da će komisija, u dogovoru sa svih 27 država članica nakon Vaskrsa predstaviti i novi Evropski migracioni sporazum. Druga akutna situacija na koju je EU morala hitno da odreaguje je i širenje koronavirusa.

"U Komisiji imamo Tim za odgovor na koronvirus, koji sarađuje sa zemljama članicama u brojnim pitanjima- spremnosti, procjene rizika, koordinacije mjera, finansiranja istraživanja, dijagnostike, tretmana, vakcina. Širenje virusa ima uticaja na ljudske živote ali i ekonomiju", kazala je predsjednica EK.

Kako bi se što bolje zadovoljile potrebe Evropljana, koji traže veću angažovanost EU, Lajenova je pozvala i na što hitnije usvajanje Višegodišnjeg finansijskog okvira, odnosno sedmogodišnjeg budžeta Unije. No, brojni nepredviđeni izazovi, kako kaže, nijesu usporili rad na dugoročnoj agendi EU, na kojoj je se i pitanje proširenja našlo ubrzo nakon preuzimanja mandata.

"Ljudi na Zapadnom Balkanu su bili razočarani i gubili su nadu u EU. Sada imaju novu perspektivu, zahvaljujući novom balansiranom predlogu, novoj metodologiji koja čini poces pouzdanijim, bržim i krediblinijim. Naši napori da pomognemo u izgradnji Albanije nakon razarajućeg zemljotresa su u velikoj mjeri omogućili da se vrati povjerenje u EU", kazala je Fon Der Lajen.

Tokom prvih 100 dana, komsija ursule Fon der Lajen Prešla je sa riječi na djelo. Evropski zeleni sporazum, ali i Zakon o klimi koji je predstavljen prošle sedmice, poslali su nedvosmislenu poruku da je cilj novog briselskog rukovodstva da Evropa postane klimatski neutralan konitinent do 2050. Komisija je postavila i cijeve i u digitalnom razvoju, sa zajedničkim stavom o rizicima koji se odnose na 5G tehnologiju, regulaciju u oblasti vještačke intelgencije i strategiju upravljanja podacima.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela